{"id":36,"date":"2010-11-20T21:07:43","date_gmt":"2010-11-20T20:07:43","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/?page_id=36"},"modified":"2013-05-17T16:58:56","modified_gmt":"2013-05-17T14:58:56","slug":"dobrovoljno-mirovinsko-osiguranje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?page_id=36","title":{"rendered":"Dobrovoljno mirovinsko osiguranje"},"content":{"rendered":"

\"\"
\nMirovinsko osiguranje u na\u0161oj zemlji sastavni je dio socijalnog osiguranja \u010dije su sastavnice:<\/p>\n

a) Mirovinsko osiguranje
\nb) Zdravstveno osiguranje
\nc) Osiguranje za slu\u010daj ozljede na radu ili profesionalne bolesti
\nd) Osiguranje za slu\u010daj nezaposlenosti
\ne) Osiguranje obiteljskih dodataka<\/p>\n

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 102\/98) sustav mirovinskog osiguranja \u010dine:<\/p>\n

1.obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I stup)
\n2.obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (II stup)
\n3.dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (III stup)<\/p>\n

Kod obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I stup) osiguranicima se na na\u010delima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slu\u010daj starosti i invalidnosti, a \u010dlanovima njihovih obitelji prava za slu\u010daj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba utvr\u0111enih Zakonom o mirovinskom osiguranju ostvaruju se putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Puna informaciju o I mirovinskom stupu mo\u017ee se dobiti na slu\u017ebenoj web stranici HZMO-a. www.mirovinsko.hr.<\/p>\n

Obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (II stup) obavezno je za sve zaposlene mla\u0111e od 40 godina kao i one zaposlene izme\u0111u 40 i 50 godina \u017eivota koji se odlu\u010de za pristup II stupu. Osiguranik danas upla\u0107uje doprinos u visini 5% od svoje bruto pla\u0107e u odabrani obvezni mirovinski fond. Visina njegove mirovine nije poznata unaprijed ve\u0107 ona ovisi o visini doprinosa, duljini trajanja pla\u0107anja doprinosa, visini ostvarenog prinosa od ulaganja upla\u0107enih doprinosa te mirovinskom programu koji odabere kod mirovinskog osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva. Cijela ideja II stupa je u tome da se dio rizika vezanog za \u0161tednju za starost prebaci sa dr\u017eave na zaposlenike. Pri tome postoji realni rizik za zaposlenika da njegova dodatna mirovina iz II stupa bude ve\u0107a ili pak manje od one o\u010dekivane.<\/p>\n

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje predstavlja III stup \u201egra\u0111evine\u201c namijenjene na\u0161em financijskom zbrinjavanju u starijoj dobi. O nama samima ovisi ho\u0107emo li uop\u0107e i koliko ulagati u dobrovoljni mirovinski fond danas da bi imali vi\u0161e sutra kada ne budemo u situaciji da si osiguravamo redovan prihod. Pri tome se susre\u0107emo sa subjektivnim i objektivnim faktorima koji se me\u0111usobno isprepli\u0107u i \u010das olak\u0161avaju a \u010das ote\u017eavaju na\u0161 djelatni odgovor na postavljene dileme. Pri tome nam ne ide u prilog \u0161to \u0107e se rezultat na\u0161e odluke pokazati u nekom budu\u0107em vremenu kada vi\u0161e ne\u0107emo mo\u0107i ubla\u017eiti ili ispraviti njene posljedice. A one mogu biti vrlo ozbiljne!<\/p>\n

U ljudskoj je prirodi da nerado pokre\u0107e teme koje su vezane za mogu\u0107e neugodnosti ili pak te\u0161ke posljedice po njegov \u017eivot. Potrebna je \u010dvrsta odluka i disciplina u njihovom stavljanju na dnevni red. Ovaj subjektivni faktor je vi\u0161estruko potenciran saznanjem da rje\u0161avanje na\u0161ih problema ne ovisi isklju\u010divo o nama ve\u0107 i o na\u0161em okru\u017eenju. Ako \u017eivite u zemlji koja nije ure\u0111ena va\u0161i strahovi su vi\u0161e nego opravdani. Recimo, vi se danas odlu\u010dite za mirovinsku \u0161tednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu zato \u0161to dr\u017eava daje dr\u017eavna poticajna sredstva. No sutra dr\u017eava jednostavno ukine davanje dr\u017eavnih poticajnih sredstava ili ih pak drasti\u010dno smanji. \u0160to \u0107ete vi u\u010diniti? To je na\u0161a realnost i samo jedan od rizika povezanih sa odlukom o mirovinskoj \u0161tednji kroz dobrovoljni mirovinski fond.<\/p>\n

Dr\u017eava je zainteresirana za dobrovoljno mirovinsko osiguranje zbog toga \u0161to cjelokupni rizik osigurateljnog pokri\u0107a preuzima sam osiguranik. Kod ovoga modela mirovinske \u0161tednje, koji se u stru\u010dnoj terminologiji naziva modelom definiranih doprinosa, osiguranik zna to\u010dno koliko novaca upla\u0107uje u fond ali ne zna to\u010dno kolika \u0107e biti njegova mirovina. Psiholo\u0161ki gledano, ovaj model je te\u0161ko \u201eprobavljiv\u201c budu\u0107i da nam ne jam\u010di ni\u0161ta i to onda kada je to nama najpotrebnije. Ovdje kao kuriozitet treba kazati da me\u0111unarodne institucije koje name\u0107u ovaj mirovinski model tranzicijskim i slabije razvijenim zemljama same svojim zaposlenicima nude mirovinski program temeljen na definiranim naknadama!<\/p>\n

Kod ovoga modela osiguranik unaprijed zna kolika \u0107e mu biti mirovina a rizik ispunjavanja te obveze snosi poslodavac. U razvijenim Zapadnim zemljama prevladavaju ovakvi mirovinski programi. \u017destoke borbe koje danas vode sindikati \u0161irom Evrope glede o\u010duvanja mirovinskih prava zaposlenika, izme\u0111u ostaloga, posljedica su otpora prema namjerama dr\u017eava da rizik mirovinskog osiguranja u vce\u0107oj mjeri prebaci na radnike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mirovinsko osiguranje u na\u0161oj zemlji sastavni je dio socijalnog osiguranja \u010dije su sastavnice:<\/p>\n

a) Mirovinsko osiguranje b) Zdravstveno osiguranje c) Osiguranje za slu\u010daj ozljede na radu ili profesionalne bolesti d) Osiguranje za slu\u010daj nezaposlenosti e) Osiguranje obiteljskih dodataka<\/p>\n

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 102\/98) sustav mirovinskog osiguranja \u010dine:<\/p>\n

1.obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I stup) 2.obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (II stup) 3.dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (III stup)<\/p>\n

Kod obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I stup) osiguranicima se na na\u010delima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slu\u010daj starosti i invalidnosti, a \u010dlanovima njihovih obitelji prava za slu\u010daj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba utvr\u0111enih Zakonom o mirovinskom osiguranju ostvaruju se putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Puna informaciju o I mirovinskom stupu mo\u017ee se dobiti na slu\u017ebenoj web stranici HZMO-a. www.mirovinsko.hr.<\/p>\n

Obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (II stup) obavezno je za sve zaposlene mla\u0111e od 40 godina kao i one zaposlene izme\u0111u 40 i 50 godina \u017eivota koji se odlu\u010de za pristup II stupu. Osiguranik danas upla\u0107uje doprinos u visini 5% od svoje bruto pla\u0107e u odabrani obvezni mirovinski fond. Visina njegove mirovine nije poznata unaprijed ve\u0107 ona ovisi o visini doprinosa, duljini trajanja pla\u0107anja doprinosa, visini ostvarenog prinosa od ulaganja upla\u0107enih doprinosa te mirovinskom programu koji odabere kod mirovinskog osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva. Cijela ideja II stupa je u tome da se dio rizika vezanog za \u0161tednju za starost prebaci sa dr\u017eave na zaposlenike. Pri tome postoji realni rizik za zaposlenika da njegova dodatna mirovina iz II stupa bude ve\u0107a ili pak manje od one o\u010dekivane.<\/p>\n

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje predstavlja III stup \u201egra\u0111evine\u201c namijenjene na\u0161em financijskom zbrinjavanju u starijoj dobi. O nama samima ovisi ho\u0107emo li uop\u0107e i koliko ulagati u dobrovoljni mirovinski fond danas da bi imali vi\u0161e sutra kada ne budemo u situaciji da si osiguravamo redovan prihod. Pri tome se susre\u0107emo sa subjektivnim i objektivnim faktorima koji se me\u0111usobno isprepli\u0107u i \u010das olak\u0161avaju a \u010das ote\u017eavaju na\u0161 djelatni odgovor na postavljene dileme. Pri tome nam ne ide u prilog \u0161to \u0107e se rezultat na\u0161e odluke pokazati u nekom budu\u0107em vremenu kada vi\u0161e ne\u0107emo mo\u0107i ubla\u017eiti ili ispraviti njene posljedice. A one mogu biti vrlo ozbiljne!<\/p>\n

U ljudskoj je prirodi da nerado pokre\u0107e teme koje su vezane za mogu\u0107e neugodnosti ili pak te\u0161ke posljedice po njegov \u017eivot. Potrebna je \u010dvrsta odluka i disciplina u njihovom stavljanju na dnevni red. Ovaj subjektivni faktor je vi\u0161estruko potenciran saznanjem da rje\u0161avanje na\u0161ih problema ne ovisi isklju\u010divo o nama ve\u0107 i o na\u0161em okru\u017eenju. Ako \u017eivite u zemlji koja nije ure\u0111ena va\u0161i strahovi su vi\u0161e nego opravdani. Recimo, vi se danas odlu\u010dite za mirovinsku \u0161tednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu zato \u0161to dr\u017eava daje dr\u017eavna poticajna sredstva. No sutra dr\u017eava jednostavno ukine davanje dr\u017eavnih poticajnih sredstava ili ih pak drasti\u010dno smanji. \u0160to \u0107ete vi u\u010diniti? To je na\u0161a realnost i samo jedan od rizika povezanih sa odlukom o mirovinskoj \u0161tednji kroz dobrovoljni mirovinski fond.<\/p>\n

Dr\u017eava je zainteresirana za dobrovoljno mirovinsko osiguranje zbog toga \u0161to cjelokupni rizik osigurateljnog pokri\u0107a preuzima sam osiguranik. Kod ovoga modela mirovinske \u0161tednje, koji se u stru\u010dnoj terminologiji naziva modelom definiranih doprinosa, osiguranik zna to\u010dno koliko novaca upla\u0107uje u fond ali ne zna to\u010dno kolika \u0107e biti njegova mirovina. Psiholo\u0161ki gledano, ovaj model je te\u0161ko \u201eprobavljiv\u201c budu\u0107i da nam ne jam\u010di ni\u0161ta i to onda kada je to nama najpotrebnije. Ovdje kao kuriozitet treba kazati da me\u0111unarodne institucije koje name\u0107u ovaj mirovinski model tranzicijskim i slabije razvijenim zemljama same svojim zaposlenicima nude mirovinski program temeljen na definiranim naknadama!<\/p>\n

Kod ovoga modela osiguranik unaprijed zna kolika \u0107e mu biti mirovina a rizik ispunjavanja te obveze snosi poslodavac. U razvijenim Zapadnim zemljama prevladavaju ovakvi mirovinski programi. \u017destoke borbe koje danas vode sindikati \u0161irom Evrope glede o\u010duvanja mirovinskih prava zaposlenika, izme\u0111u ostaloga, posljedica su otpora prema namjerama dr\u017eava da rizik mirovinskog osiguranja u vce\u0107oj mjeri prebaci na radnike.<\/p>\n

[cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-36","page","type-page","status-publish","hentry","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/36"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/36\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1003,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/36\/revisions\/1003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}