![\"ID-100129203\"](\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/ID-100129203.jpg\")
<\/a><\/p>\nMalo je stvari u dana\u0161njem svijetu koje uistinu toliko testiraju na\u0161 razum kao \u0161to to radi marketin\u0161ko ogla\u0161avanje. Na\u0161 najbolji odgovor u situacijama kada razmatramo bilo koju vrstu oglasa ili promotivnih poruka jeste podozrivost.<\/p>\n
Ogla\u0161ava se zbilja sve i sva\u0161ta od \u0161ampona za kosu i keksa do prijedloga da glasamo za ovu ili onu stranku, da krenemo na nezaboravno krstarenje Mediteranom ili da kupimo \u017eivotno osiguranje. Oglasi se tako\u0111er mogu koristiti u svrhu objave nekog koncerta, predavanja, slobodnog radnog mjesta ili pak mogu slu\u017eiti kao sredstvo za stvaranje povoljnog ozra\u010dja za kritiziranje odluka vlade o prodaji autocesta ili postavljanju naftnih platformi du\u017e obalnog pojasa.<\/p>\n
Na sve strane ni\u010du firme koje nude svoje usluge u marketingu i ogla\u0161avanju. One razumiju na\u0161e \u017eelje i na\u0161e strahove barem u onoj mjeri u kojoj ih razumijemo i mi sami ali one raspola\u017eu i sa znanjem kako ih iskoristiti. Najbolje od takvih firmi zapo\u0161ljavaju timove psihologa i kreativnih umjetnika i koriste najmodernije teorije o razlozima na kojima se zasniva ljudsko djelovanje i pona\u0161anja. No ni to ne bi bilo dovoljno da one nemaju dovoljno novaca da osiguraju glancanje svakog detalja oglasa do perfekcije. Dobar oglas je rezultat rada vrhunskih umjetnika i strukovnih profesionalaca. Pa kakve su onda \u0161anse prosje\u010dnog potro\u0161a\u010da u odmjeravanju snaga sa takvim protivnikom? Ima li potro\u0161a\u010d uop\u0107e \u0161ansu da razumno i pametno procijeni dobar oglas?<\/p>\n
Sre\u0107om, nije potrebno razumjeti dubokoumnu psihologiju oglasa da bi mogli procijeniti \u0161to je to u njemu za nas najbitnije. Dovoljno se upitati da li nam on pru\u017ea dobar ralog za kupovinu toga predmeta ili usluge. Pretpostavimo li da je osnovni razlog kupovine bilo \u010dega unapre\u0111enje na\u0161eg \u017eivota, tada oglas opravdano poti\u010de na\u0161u kupovinu samo onda ako nas uvjeri da \u0107e nam \u017eivot biti bolji s proizvodom koji se ogla\u0161ava nego li bez njega.<\/p>\n
Me\u0111utim, problem je u tome \u0161to mi nismo uvijek najsigurniji u to da li bi nam bili bolje sa reklamiranim proizvodom ili bez njega. Naravo da ogla\u0161iva\u010di tro\u0161e ogromne iznose novaca kojima je cilj da u nama pobude nove \u017eelje i strahove pa onda i potrebu za pobolj\u0161avanjem na\u0161eg \u017eivota kroz zadovoljenje tih \u017eelja ili otklanjanje tih strahova kupovinom reklamiranog proizvoda. To je njihov posao, a na\u0161 je da mi sami odlu\u010dimo \u0161to \u0107emo u\u010diniti sa vlastitim novcem. Ovdje je va\u017eno naglasiti da mi trebamo prikladno procijeniti oglas jedino u odnosu na vlastito mi\u0161ljenje o tome \u0161to je to bolje za nas.<\/p>\n
U osnovi postoje dvije vrste oglasa. Oni koji nude neke razloge i oni koji ne nude razloge. Oglasi koji nude razloge za kupovinu uvijek obe\u0107avaju neku vrstu zadovoljenje odre\u0111ene potrebe ili otklanjanje odre\u0111enih strahova.<\/p>\n
Oglasi koji se ne oslanjaju na na\u0161 razum spadaju uglavnom u jednu od sljede\u0107e tri skupine:<\/p>\n
- \n
- Oni koji kod nas pobu\u0111uju razne osje\u0107aje<\/li>\n
- Oni koji pokazuju na\u0161e idole kako koriste odre\u0111eni proizvod<\/li>\n
- Oni koji opisuju kori\u0161tenje proizvoda u situacijama u kojima bi se i mi \u017eeljeli nalaziti.<\/li>\n<\/ul>\n
Kupovina proizvoda ili usluge na osnovu oglasa koji nije razlo\u017ean, gotovo uvijek je neopravdana. Ho\u0107ete li na izborima glasati za nekoga samo zato \u0161to vas taj poziva da glasate za njega? Ho\u0107ete li kupiti osigurateljno pokri\u0107e kod osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva koje tvrdi da je kod njega osigurana na\u0161a najpopularnija pjeva\u010dica? Ve\u0107ina ovakvih oglasa uglavnom nas podsje\u0107a da proizvod postoji, kako izgleda, gdje ga se mo\u017ee nabaviti i po kojoj cijeni. Oglasi koji nam ne daju razlog za kupovinu zapravo nam pokazuju samo ono \u0161to onaj koji plasira oglas misli o na\u0161im vrijednostima ali je ta informacija potpuno neva\u017ena u kontekstu na\u0161e odluke o kupovini.<\/p>\n
Druga\u010dija je situacija sa oglasima koji nam izla\u017eu razloge za\u0161to bismo trebali kupiti neki proizvod. No obe\u0107anja koja se pri tome nude nemaju \u010dvrstu garanciju i uglavnom su nejasna. U ve\u0107ini slu\u010dajeva takvi oglasi su izvor podataka o tome \u0161to prodava\u010di proizvoda \u017eele tvrditi o tome kako \u0107e se proizvod pona\u0161ati, kako radi, koliko je dobar u odnosu na sli\u010dne proizvode i kako \u0107e vam \u017eivot biti bolji budete li ga nabavili. Me\u0111utim, za dono\u0161enje informirane odluke o kupnji potrebno je znati puno vi\u0161e od onoga \u0161to prodava\u010d \u017eeli pokazati. Gotovo nikada ne\u0107ete \u010duti u oglasu ni rije\u010di o mogu\u0107im negativnim posljedicam kupovine njihovih proizvoda. Dovoljno je pogledati cijeli cirkus koji se danas stvara oko bankovnih zajmova u \u201e\u0161vicarcima\u201c. Ovo je tipi\u010dan primjer pona\u0161anja \u201ezainteresiranih stranaka\u201c.<\/p>\n
Pored toga, poznato je da je sadr\u017eaj oglasa u ve\u0107ini nejasan, pretjeran, dvosmislen a katkada i jednostavno la\u017ean. Pa \u010dak kada bi i postojao proizvod koji bi bio tako dobar da bi po\u0161teni oglas opravdao njegovu kupovinu jo\u0161 uvijek ga ne bi bilo opravdano kupiti samo na osnovu toga oglasa. Na\u0161e nepovjerenje u oglase op\u0107enito trebalo bi podriti na\u0161u spremnost da povjerujemo u po\u0161tene namjere bilo kojeg posebnog oglasa.<\/p>\n
Oglas sam po sebi, kako god bio dobar, nikada ne opravdava kupovinu. Oglasi su napravljeni s namjerom da ne\u0161to prodaju a ne da nam pru\u017ee svaki potreban podatak osim onoga koji je u funkciji prodaje. Naravno, doga\u0111a se da oglas pru\u017ea dovoljno podataka koji vas u\u010dvr\u0161\u0107uju u namjeri da obavite kupovinu. No ipak, da bi kupovina bila opravdana potrebno je imati dodatne razloge osim onih koji se nude u oglasu. Primjerice, ako ste zaklju\u010dili da vam je potrebno osiguranje protiv kra\u0111e bicikla a ne znate koje osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo nudi takvu vrstu pokri\u0107a, tada \u0107e vam oglas koji ste upravo vidjeli na tu temu, pomo\u0107i u odlu\u010divanju o kupovini takve police.<\/p>\n
Naravno ima bogatih ljudi kojima je svejedno koju stvar kupuju i za koje je jedino va\u017eno da tih stvari ima na tr\u017ei\u0161tu za kupiti. Za ve\u0107inu drugih, dakako, potreban je puno ve\u0107i broj podatak na osnovu kojih bi mogli donijeti informiranu odluku o kupnji. Istina, potro\u0161a\u010di povremeno kupuju proizvode ili usluge koje se ogla\u0161avaju i sasvim su sa njima zadovoljni, ali u takvim situacijama te\u0161ko je razlu\u010diti koliko je za to zaslu\u017ean dobar oglas a koliki je tu utjecaj \u010distog slu\u010daja.<\/p>\n
Ovaj tekst je izvadak iz moje budu\u0107e knjige pod naslovom Marketing u osiguranju. Zainteresirani za kupovinu knjige mogu me kontaktirati i osigurati popust od 20 posto na cijenu knjige<\/em><\/strong>.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
<\/p>\n<\/p>\n
Malo je stvari u dana\u0161njem svijetu koje uistinu toliko testiraju na\u0161 razum kao \u0161to to radi marketin\u0161ko ogla\u0161avanje. Na\u0161 najbolji odgovor u situacijama kada razmatramo bilo koju vrstu oglasa ili promotivnih poruka jeste podozrivost.<\/p>\n
Ogla\u0161ava se zbilja sve i sva\u0161ta od \u0161ampona za kosu i keksa do prijedloga da glasamo za ovu ili onu stranku, da krenemo na nezaboravno krstarenje Mediteranom ili da kupimo \u017eivotno osiguranje. Oglasi se tako\u0111er mogu koristiti u svrhu objave nekog koncerta, predavanja, slobodnog radnog mjesta ili pak mogu slu\u017eiti kao sredstvo za stvaranje povoljnog ozra\u010dja za kritiziranje odluka vlade o prodaji autocesta ili postavljanju naftnih platformi du\u017e obalnog pojasa.<\/p>\n
Na sve strane ni\u010du firme koje nude svoje usluge u marketingu i ogla\u0161avanju. One razumiju na\u0161e \u017eelje i na\u0161e strahove barem u onoj mjeri u kojoj ih razumijemo i mi sami ali one raspola\u017eu i sa znanjem kako ih iskoristiti. Najbolje od takvih firmi zapo\u0161ljavaju timove psihologa i kreativnih umjetnika i koriste najmodernije teorije o razlozima na kojima se zasniva ljudsko djelovanje i pona\u0161anja. No ni to ne bi bilo dovoljno da one nemaju dovoljno novaca da osiguraju glancanje svakog detalja oglasa do perfekcije. Dobar oglas je rezultat rada vrhunskih umjetnika i strukovnih profesionalaca. Pa kakve su onda \u0161anse prosje\u010dnog potro\u0161a\u010da u odmjeravanju snaga sa takvim protivnikom? Ima li potro\u0161a\u010d uop\u0107e \u0161ansu da razumno i pametno procijeni dobar oglas?<\/p>\n
Sre\u0107om, nije potrebno razumjeti dubokoumnu psihologiju oglasa da bi mogli procijeniti \u0161to je to u njemu za nas najbitnije. Dovoljno se upitati da li nam on pru\u017ea dobar ralog za kupovinu toga predmeta ili usluge. Pretpostavimo li da je osnovni razlog kupovine bilo \u010dega unapre\u0111enje na\u0161eg \u017eivota, tada oglas opravdano poti\u010de na\u0161u kupovinu samo onda ako nas uvjeri da \u0107e nam \u017eivot biti bolji s proizvodom koji se ogla\u0161ava nego li bez njega.<\/p>\n
Me\u0111utim, problem je u tome \u0161to mi nismo uvijek najsigurniji u to da li bi nam bili bolje sa reklamiranim proizvodom ili bez njega. Naravo da ogla\u0161iva\u010di tro\u0161e ogromne iznose novaca kojima je cilj da u nama pobude nove \u017eelje i strahove pa onda i potrebu za pobolj\u0161avanjem na\u0161eg \u017eivota kroz zadovoljenje tih \u017eelja ili otklanjanje tih strahova kupovinom reklamiranog proizvoda. To je njihov posao, a na\u0161 je da mi sami odlu\u010dimo \u0161to \u0107emo u\u010diniti sa vlastitim novcem. Ovdje je va\u017eno naglasiti da mi trebamo prikladno procijeniti oglas jedino u odnosu na vlastito mi\u0161ljenje o tome \u0161to je to bolje za nas.<\/p>\n
U osnovi postoje dvije vrste oglasa. Oni koji nude neke razloge i oni koji ne nude razloge. Oglasi koji nude razloge za kupovinu uvijek obe\u0107avaju neku vrstu zadovoljenje odre\u0111ene potrebe ili otklanjanje odre\u0111enih strahova.<\/p>\n
Oglasi koji se ne oslanjaju na na\u0161 razum spadaju uglavnom u jednu od sljede\u0107e tri skupine:<\/p>\n
Oni koji kod nas pobu\u0111uju razne osje\u0107aje Oni koji pokazuju na\u0161e idole kako koriste odre\u0111eni proizvod Oni koji opisuju kori\u0161tenje proizvoda u situacijama u kojima bi se i mi \u017eeljeli nalaziti. <\/p>\n
Kupovina proizvoda ili usluge na osnovu oglasa koji nije razlo\u017ean, gotovo uvijek je neopravdana. Ho\u0107ete li na izborima glasati za nekoga samo zato \u0161to vas taj poziva da glasate za njega? Ho\u0107ete li kupiti osigurateljno pokri\u0107e kod osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva koje tvrdi da je kod njega osigurana na\u0161a najpopularnija pjeva\u010dica? Ve\u0107ina ovakvih oglasa uglavnom nas podsje\u0107a da proizvod postoji, kako izgleda, gdje ga se mo\u017ee nabaviti i po kojoj cijeni. Oglasi koji nam ne daju razlog za kupovinu zapravo nam pokazuju samo ono \u0161to onaj koji plasira oglas misli o na\u0161im vrijednostima ali je ta informacija potpuno neva\u017ena u kontekstu na\u0161e odluke o kupovini.<\/p>\n
Druga\u010dija je situacija sa oglasima koji nam izla\u017eu razloge za\u0161to bismo trebali kupiti neki proizvod. No obe\u0107anja koja se pri tome nude nemaju \u010dvrstu garanciju i uglavnom su nejasna. U ve\u0107ini slu\u010dajeva takvi oglasi su izvor podataka o tome \u0161to prodava\u010di proizvoda \u017eele tvrditi o tome kako \u0107e se proizvod pona\u0161ati, kako radi, koliko je dobar u odnosu na sli\u010dne proizvode i kako \u0107e vam \u017eivot biti bolji budete li ga nabavili. Me\u0111utim, za dono\u0161enje informirane odluke o kupnji potrebno je znati puno vi\u0161e od onoga \u0161to prodava\u010d \u017eeli pokazati. Gotovo nikada ne\u0107ete \u010duti u oglasu ni rije\u010di o mogu\u0107im negativnim posljedicam kupovine njihovih proizvoda. Dovoljno je pogledati cijeli cirkus koji se danas stvara oko bankovnih zajmova u \u201e\u0161vicarcima\u201c. Ovo je tipi\u010dan primjer pona\u0161anja \u201ezainteresiranih stranaka\u201c.<\/p>\n
Pored toga, poznato je da je sadr\u017eaj oglasa u ve\u0107ini nejasan, pretjeran, dvosmislen a katkada i jednostavno la\u017ean. Pa \u010dak kada bi i postojao proizvod koji bi bio tako dobar da bi po\u0161teni oglas opravdao njegovu kupovinu jo\u0161 uvijek ga ne bi bilo opravdano kupiti samo na osnovu toga oglasa. Na\u0161e nepovjerenje u oglase op\u0107enito trebalo bi podriti na\u0161u spremnost da povjerujemo u po\u0161tene namjere bilo kojeg posebnog oglasa.<\/p>\n
Oglas sam po sebi, kako god bio dobar, nikada ne opravdava kupovinu. Oglasi su napravljeni s namjerom da ne\u0161to prodaju a ne da nam pru\u017ee svaki potreban podatak osim onoga koji je u funkciji prodaje. Naravno, doga\u0111a se da oglas pru\u017ea dovoljno podataka koji vas u\u010dvr\u0161\u0107uju u namjeri da obavite kupovinu. No ipak, da bi kupovina bila opravdana potrebno je imati dodatne razloge osim onih koji se nude u oglasu. Primjerice, ako ste zaklju\u010dili da vam je potrebno osiguranje protiv kra\u0111e bicikla a ne znate koje osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo nudi takvu vrstu pokri\u0107a, tada \u0107e vam oglas koji ste upravo vidjeli na tu temu, pomo\u0107i u odlu\u010divanju o kupovini takve police.<\/p>\n
Naravno ima bogatih ljudi kojima je svejedno koju stvar kupuju i za koje je jedino va\u017eno da tih stvari ima na tr\u017ei\u0161tu za kupiti. Za ve\u0107inu drugih, dakako, potreban je puno ve\u0107i broj podatak na osnovu kojih bi mogli donijeti informiranu odluku o kupnji. Istina, potro\u0161a\u010di povremeno kupuju proizvode ili usluge koje se ogla\u0161avaju i sasvim su sa njima zadovoljni, ali u takvim situacijama te\u0161ko je razlu\u010diti koliko je za to zaslu\u017ean dobar oglas a koliki je tu utjecaj \u010distog slu\u010daja.<\/p>\n
Ovaj tekst je izvadak iz moje budu\u0107e knjige pod naslovom Marketing u osiguranju. Zainteresirani za kupovinu knjige mogu me kontaktirati i osigurati popust od 20 posto na cijenu knjige.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
[cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1060","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1060"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1060"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1060\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1063,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1060\/revisions\/1063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}