{"id":1311,"date":"2026-01-13T15:43:40","date_gmt":"2026-01-13T14:43:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=1311"},"modified":"2026-01-13T15:43:40","modified_gmt":"2026-01-13T14:43:40","slug":"mirovina-iz-ii-stupa-i-dugovjecnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=1311","title":{"rendered":"Mirovina iz II. stupa i dugovje\u010dnost"},"content":{"rendered":"\n\n\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U na\u0161oj zemlji ve\u0107ina ljudi gotovo uop\u0107e ne razmi\u0161lja o svojoj mirovini bilo da se to radi o \u017eivotnom planiranju mirovine ili pak odabiru oblika mirovine koja se nudi u II. stupu. Ve\u0107ina smatra \u0107e mirovina biti mala i nedostatna za kakav takav pristojan \u017eivot. Nije na odmet podsjetiti da je u Jugoslaviji ona iznosila 75% pla\u0107e dok je danas taj postotak skoro upola manji.<\/p>\n

Kod nas se mirovine iz II. mirovinskog stupa ispla\u0107uju putem mirovinskih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava (dalje u tekstu: MOD) koja nude veliki broj vrsta i oblika mirovina tako da se budu\u0107i umirovljenici te\u0161ko mogu odlu\u010diti koja vrsta mirovine je najpovoljnija za njih. U po\u010detku se nudila isplata samo indeksirane do\u017eivotne starosne\/prijevremene, pojedina\u010dne ili zajedni\u010dke mirovine. Potom su se uvele isplate mirovina s garancijom isplate kapitaliziranih sredstava. Danas je tr\u017ei\u0161te mirovina iz II. stupa postalo jo\u0161 dinami\u010dnije i sada se pored indeksiranih mirovina nude isplate rastu\u0107ih mirovina koje se uve\u0107avaju za 1,5% godi\u0161nje te mirovine koje su nepromjenjive za cijelo vrijeme trajanja ugovora.<\/p>\n

Odabrati pravi oblik mirovine ne bi trebao biti slu\u010dajni proces ve\u0107 dobro promi\u0161ljeni postupak\u00a0 koji mora uzeti u obzir mnoge faktore. Jedan od njih ovisi o tome kako pojedinci sagledavaju vlastito o\u010dekivanje trajanja budu\u0107eg \u017eivota odnosno dugovje\u010dnost. Da bi djelotvorno planirali umirovljeni\u010dke dane, pojedinci trebaju ste\u0107i neku predod\u017ebu o tome koliko godina bi mogli u\u017eivati u mirovinu i kako \u0107e je financirati. Pogre\u0161ke u planiranju mirovine moglo bi ih natjerati da tro\u0161e manje sredstava za \u017eivot nego \u0161to bi ih ina\u010de mogli imati na raspolaganju. No u praksi izgleda da ljude manje mu\u010di taj problem od brige za namicanje potrebnih sredstava koja \u0107e im biti potrebna za podmirivanje tro\u0161kova dugotrajne skrbi u starosti. Ipak, svjetska istra\u017eivanja (ona u SAD-u) sugeriraju da je rizik od smanjenja osobne potro\u0161nje kao posljedica dugovje\u010dnosti najve\u0107i rizik s kojim se umirovljenici suo\u010davaju. U nedostatku na\u0161ih istra\u017eivanja dobro je i korisno pogledati kako pojedinci u SAD-u gledaju na o\u010dekivanja od budu\u0107eg trajanja vlastitog \u017eivota. Istra\u017eivanje je provedeno na podacima prikupljenim u 2000.<\/p>\n

O\u010dekivano trajanje \u017eivota odnosi se na to koliko \u0107e osoba \u017eivjeti, u prosjeku, dok se o\u010dekivano preostalo trajanje \u017eivota odnosi na dodatne godine koje bi ljudi trebali o\u010dekivati da \u0107e \u017eivjeti, u prosjeku, s obzirom na njihovu trenutnu dob. O\u010dekivano trajanje \u017eivota osoba u dobi od 65. godina, u prosjeku, za mu\u0161karce iznosi 17,5 godina, a za \u017eene 21 godinu. No pored prosjeka temeljenog na spolu pojavljuju se zna\u010dajne varijacije kada se uzme u obzir njihovo imovinsko ili zdravstveno stanje. Tako su bogate mu\u0161ke osobe mogle ra\u010dunati da \u0107e \u017eivjeti, u prosjeku, jo\u0161 dodatne 3,5 godine \u017eivota. Zanimljiv je podatak o trajanju preostalog \u017eivota za osobe kojima je potrebna trajna i potpuna skrb. Za mu\u0161karce je ona iznosila oko 4 godine a za \u017eene oko 7 godina. Naravno, i ovdje postoje varijacije s obzirom na imovinski status osoba premda razlike nisu drasti\u010dne.<\/p>\n

Neosporno, procjena optimalnog izbora oblika mirovine za svaku osobu ovisit \u0107e, izme\u0111u ostaloga, i o njegovoj osobnoj procjeni trajanja budu\u0107eg \u017eivota. Tra\u017eimo odgovor na pitanje gdje smo mi u odnosu na objektivne prosje\u010dne statistike o trajanju na\u0161eg budu\u0107eg \u017eivota. \u017deljeli bi pogledati u kristalnu kuglu i potra\u017eiti odgovor na pitanje ho\u0107emo li \u017eivjeti dulje ili kra\u0107e od prosjeka. Odgovor sigurno ne\u0107e biti jednozna\u010dan, prije \u0107e biti pitijski.<\/p>\n

Rezultati mnogih ameri\u010dkih studija sugeriraju zaklju\u010dak da su osobe, posebno u ranim pedesetim i \u0161ezdesetim godinama, pesimisti\u010dki raspolo\u017eene prema mogu\u0107nosti pre\u017eivljavanja do dobi od 75 godina, no ova subjektivna procjena prelazi u optimisti\u010dku fazu sa rastom dostignute dobi, stupnjem obrazovanja i\u00a0 boljem zdravstvenom\u00a0 statusu.<\/p>\n

Da li \u0107e i kako \u0107e procjena dugovje\u010dnosti neke osobe\u00a0 imati utjecaja na izbor oblika mirovine koja se ispla\u0107uje iz II. mirovinskog stupa ovisi o svakom pojedincu ponaosob.<\/p>\n\n\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"\n<\/p>\n

U na\u0161oj zemlji ve\u0107ina ljudi gotovo uop\u0107e ne razmi\u0161lja o svojoj mirovini bilo da se to radi o \u017eivotnom planiranju mirovine ili pak odabiru oblika mirovine koja se nudi u II. stupu. Ve\u0107ina smatra \u0107e mirovina biti mala i nedostatna za kakav takav pristojan \u017eivot. Nije na odmet podsjetiti da je u Jugoslaviji ona iznosila 75% pla\u0107e dok je danas taj postotak skoro upola manji.<\/p>\n

Kod nas se mirovine iz II. mirovinskog stupa ispla\u0107uju putem mirovinskih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava (dalje u tekstu: MOD) koja nude veliki broj vrsta i oblika mirovina tako da se budu\u0107i umirovljenici te\u0161ko mogu odlu\u010diti koja vrsta mirovine je najpovoljnija za njih. U po\u010detku se nudila isplata samo indeksirane do\u017eivotne starosne\/prijevremene, pojedina\u010dne ili zajedni\u010dke mirovine. Potom su se uvele isplate mirovina s garancijom isplate kapitaliziranih sredstava. Danas je tr\u017ei\u0161te mirovina iz II. stupa postalo jo\u0161 dinami\u010dnije i sada se pored indeksiranih mirovina nude isplate rastu\u0107ih mirovina koje se uve\u0107avaju za 1,5% godi\u0161nje te mirovine koje su nepromjenjive za cijelo vrijeme trajanja ugovora.<\/p>\n

Odabrati pravi oblik mirovine ne bi trebao biti slu\u010dajni proces ve\u0107 dobro promi\u0161ljeni postupak koji mora uzeti u obzir mnoge faktore. Jedan od njih ovisi o tome kako pojedinci sagledavaju vlastito o\u010dekivanje trajanja budu\u0107eg \u017eivota odnosno dugovje\u010dnost. Da bi djelotvorno planirali umirovljeni\u010dke dane, pojedinci trebaju ste\u0107i neku predod\u017ebu o tome koliko godina bi mogli u\u017eivati u mirovinu i kako \u0107e je financirati. Pogre\u0161ke u planiranju mirovine moglo bi ih natjerati da tro\u0161e manje sredstava za \u017eivot nego \u0161to bi ih ina\u010de mogli imati na raspolaganju. No u praksi izgleda da ljude manje mu\u010di taj problem od brige za namicanje potrebnih sredstava koja \u0107e im biti potrebna za podmirivanje tro\u0161kova dugotrajne skrbi u starosti. Ipak, svjetska istra\u017eivanja (ona u SAD-u) sugeriraju da je rizik od smanjenja osobne potro\u0161nje kao posljedica dugovje\u010dnosti najve\u0107i rizik s kojim se umirovljenici suo\u010davaju. U nedostatku na\u0161ih istra\u017eivanja dobro je i korisno pogledati kako pojedinci u SAD-u gledaju na o\u010dekivanja od budu\u0107eg trajanja vlastitog \u017eivota. Istra\u017eivanje je provedeno na podacima prikupljenim u 2000.<\/p>\n

O\u010dekivano trajanje \u017eivota odnosi se na to koliko \u0107e osoba \u017eivjeti, u prosjeku, dok se o\u010dekivano preostalo trajanje \u017eivota odnosi na dodatne godine koje bi ljudi trebali o\u010dekivati da \u0107e \u017eivjeti, u prosjeku, s obzirom na njihovu trenutnu dob. O\u010dekivano trajanje \u017eivota osoba u dobi od 65. godina, u prosjeku, za mu\u0161karce iznosi 17,5 godina, a za \u017eene 21 godinu. No pored prosjeka temeljenog na spolu pojavljuju se zna\u010dajne varijacije kada se uzme u obzir njihovo imovinsko ili zdravstveno stanje. Tako su bogate mu\u0161ke osobe mogle ra\u010dunati da \u0107e \u017eivjeti, u prosjeku, jo\u0161 dodatne 3,5 godine \u017eivota. Zanimljiv je podatak o trajanju preostalog \u017eivota za osobe kojima je potrebna trajna i potpuna skrb. Za mu\u0161karce je ona iznosila oko 4 godine a za \u017eene oko 7 godina. Naravno, i ovdje postoje varijacije s obzirom na imovinski status osoba premda razlike nisu drasti\u010dne.<\/p>\n

Neosporno, procjena optimalnog izbora oblika mirovine za svaku osobu ovisit \u0107e, izme\u0111u ostaloga, i o njegovoj osobnoj procjeni trajanja budu\u0107eg \u017eivota. Tra\u017eimo odgovor na pitanje gdje smo mi u odnosu na objektivne prosje\u010dne statistike o trajanju na\u0161eg budu\u0107eg \u017eivota. \u017deljeli bi pogledati u kristalnu kuglu i potra\u017eiti odgovor na pitanje ho\u0107emo li \u017eivjeti dulje ili kra\u0107e od prosjeka. Odgovor sigurno ne\u0107e biti jednozna\u010dan, prije \u0107e biti pitijski.<\/p>\n

Rezultati mnogih ameri\u010dkih studija sugeriraju zaklju\u010dak da su osobe, posebno u ranim pedesetim i \u0161ezdesetim godinama, pesimisti\u010dki raspolo\u017eene prema mogu\u0107nosti pre\u017eivljavanja do dobi od 75 godina, no ova subjektivna procjena prelazi u optimisti\u010dku fazu sa rastom dostignute dobi, stupnjem obrazovanja i boljem zdravstvenom statusu.<\/p>\n

Da li \u0107e i kako \u0107e procjena dugovje\u010dnosti neke osobe imati utjecaja na izbor oblika mirovine koja se ispla\u0107uje iz II. mirovinskog stupa ovisi o svakom pojedincu ponaosob.<\/p>\n

[cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1311","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1311"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1311"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1312,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1311\/revisions\/1312"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}