{"id":1356,"date":"2026-08-11T12:28:04","date_gmt":"2026-08-11T10:28:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=1356"},"modified":"2026-08-11T12:28:04","modified_gmt":"2026-08-11T10:28:04","slug":"zasto-se-umirovljenici-vracaju-na-posao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=1356","title":{"rendered":"Za\u0161to se umirovljenici vra\u0107aju na posao?"},"content":{"rendered":"\n<p><a href=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?attachment_id=1202\" rel=\"attachment wp-att-1202\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-1202\" src=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Stari-\u010dovjek-sa-lupom-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align: justify;\">Posljednjih godina sve je izra\u017eeniji trend vra\u0107anja umirovljenika na tr\u017ei\u0161te rada, kako u svijetu tako i kod nas. U Europskoj uniji oko 13 posto umirovljenika nastavlja raditi ili se vra\u0107a na posao nakon primitka prve mirovine, u SAD-u taj broj je oko 4%, dok je kod nas\u00a0 taj udio oko 5%. Kod nas je glavni motiv vra\u0107anja na posao financijska nu\u017enost i siroma\u0161tvo, dok je, recimo, u \u0160vedskoj osnovni motiv povezan s odr\u017eavanjem odr\u017eavanje dru\u0161tvenih aktivnosti, fleksibilnim uvjetima ili vi\u0161im standardom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Detaljniji odgovor na na\u0161e pitanje mogao bi se prona\u0107i u rezultatima jednog ameri\u010dkog istra\u017eivanja iz 2024. Gotovo 4% starijih umirovljenika je odgovorilo da \u0107e se najvjerojatnije u 2025. vratiti na tr\u017ei\u0161te rada, dok ih je 9% izjavilo da \u0107e se vjerojatno vratiti, \u0161to je gotovo identi\u010dno europskom prosjeku. Suprotno tome, 87% ih ne razmi\u0161lja o povratku na posao. Od onih koji razmatraju povratak na posao 13% namjerava raditi puno radno vrijeme, dok ih 79% namjerava raditi skra\u0107eno \u0161to je sli\u010dno procjenama za Hrvatsku od gotovo 89 %.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zanimljivi su odgovori na pitanje o na\u010dinu rada koji bi im odgovarao. Oko 30 % radije bi radili potpuno na daljinu, a 31 % bi radije bili na poslu prisutni osobno. Ovakav izbor rada je posljedica individualnih preferencija starijih osoba ovisno tome jesu li oni fizi\u010dki mobilni ili su mo\u017eda osobe sa invaliditetom odnosno da li osje\u0107aju dosadu ili izoliranost pa tra\u017ee dru\u0161tvenu interakciju i dru\u017eenje koje im pru\u017ea rad u uredu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">No ve\u0107ina\u00a0 ispitanika koja se namjerava vratiti na posao je zabrinuta i isti\u010de problem\u00a0 dobne diskriminacije. To je posljedica sve ve\u0107e konkurencije na tr\u017ei\u0161tu rada koja je neumoljiva i tra\u017ei od starijih da sa prilagode novim tehnolo\u0161kim trendovima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ova ameri\u010dka istra\u017eivanja su dala odgovore i na pitanja o razlozima za\u0161to umirovljenici planiraju povratak na posao. Njih 69% navodi da je to vezano za porast tro\u0161kova \u017eivota, 42 % dosadu, 39 %\u00a0 porast stambenih tro\u0161kova i 39 % pla\u0107anje raznih nemedicinskih dugovanja. Zanimljiv je podatak da je 42 % ispitanika izjavilo da se namjeravaju vratiti na posao da bi izbjegli dosadu u ku\u0107i \u0161to sugerira da zaposlenost oplemenjuje njihove \u017eivote kroz odr\u017eavanje mentalne i socijalne anga\u017eiranosti. Naravno, nije radni anga\u017eman \u00a0jedini put koji ih vodi aktivnom i ispunjenom \u017eivotu. Mnoge starije osobe tako\u0111er volontiraju, poha\u0111aju razne obrazovne nastave i sudjeluju u aktivnostima njihove zajednice sa namjerom da prona\u0111u svrhu svoga \u017eivota i odagnaju monotoniju koja se javlja nakon umirovljenja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Odgovor na pitanje o tome za\u0161to se umirovljenici vra\u0107aju na posao je slojevit i mogao bi se sa\u017eeti na sljede\u0107i na\u010din. Ovaj trend povratka dana\u0161njih umirovljenika na tr\u017ei\u0161te rada signalizira i isti\u010de jedan puno \u0161iri sociolo\u0161ki trend u kojem oni definiraju \u0161to zna\u010di starenje tako \u0161to ostaju anga\u017eirani, aktivni i usmjereni na svrhu u kasnijim godinama, bilo kroz rad, volontiranje ili cjelo\u017eivotno u\u010denje. \u00a0<\/p>\n\n\n\n\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"\n<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posljednjih godina sve je izra\u017eeniji trend vra\u0107anja umirovljenika na tr\u017ei\u0161te rada, kako u svijetu tako i kod nas. U Europskoj uniji oko 13 posto umirovljenika nastavlja raditi ili se vra\u0107a na posao nakon primitka prve mirovine, u SAD-u taj broj je oko 4%, dok je kod nas taj udio oko 5%. Kod nas je glavni motiv vra\u0107anja na posao financijska nu\u017enost i siroma\u0161tvo, dok je, recimo, u \u0160vedskoj osnovni motiv povezan s odr\u017eavanjem odr\u017eavanje dru\u0161tvenih aktivnosti, fleksibilnim uvjetima ili vi\u0161im standardom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Detaljniji odgovor na na\u0161e pitanje mogao bi se prona\u0107i u rezultatima jednog ameri\u010dkog istra\u017eivanja iz 2024. Gotovo 4% starijih umirovljenika je odgovorilo da \u0107e se najvjerojatnije u 2025. vratiti na tr\u017ei\u0161te rada, dok ih je 9% izjavilo da \u0107e se vjerojatno vratiti, \u0161to je gotovo identi\u010dno europskom prosjeku. Suprotno tome, 87% ih ne razmi\u0161lja o povratku na posao. Od onih koji razmatraju povratak na posao 13% namjerava raditi puno radno vrijeme, dok ih 79% namjerava raditi skra\u0107eno \u0161to je sli\u010dno procjenama za Hrvatsku od gotovo 89 %.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zanimljivi su odgovori na pitanje o na\u010dinu rada koji bi im odgovarao. Oko 30 % radije bi radili potpuno na daljinu, a 31 % bi radije bili na poslu prisutni osobno. Ovakav izbor rada je posljedica individualnih preferencija starijih osoba ovisno tome jesu li oni fizi\u010dki mobilni ili su mo\u017eda osobe sa invaliditetom odnosno da li osje\u0107aju dosadu ili izoliranost pa tra\u017ee dru\u0161tvenu interakciju i dru\u017eenje koje im pru\u017ea rad u uredu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">No ve\u0107ina ispitanika koja se namjerava vratiti na posao je zabrinuta i isti\u010de problem dobne diskriminacije. To je posljedica sve ve\u0107e konkurencije na tr\u017ei\u0161tu rada koja je neumoljiva i tra\u017ei od starijih da sa prilagode novim tehnolo\u0161kim trendovima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ova ameri\u010dka istra\u017eivanja su dala odgovore i na pitanja o razlozima za\u0161to umirovljenici planiraju povratak na posao. Njih 69% navodi da je to vezano za porast tro\u0161kova \u017eivota, 42 % dosadu, 39 % porast stambenih tro\u0161kova i 39 % pla\u0107anje raznih nemedicinskih dugovanja. Zanimljiv je podatak da je 42 % ispitanika izjavilo da se namjeravaju vratiti na posao da bi izbjegli dosadu u ku\u0107i \u0161to sugerira da zaposlenost oplemenjuje njihove \u017eivote kroz odr\u017eavanje mentalne i socijalne anga\u017eiranosti. Naravno, nije radni anga\u017eman jedini put koji ih vodi aktivnom i ispunjenom \u017eivotu. Mnoge starije osobe tako\u0111er volontiraju, poha\u0111aju razne obrazovne nastave i sudjeluju u aktivnostima njihove zajednice sa namjerom da prona\u0111u svrhu svoga \u017eivota i odagnaju monotoniju koja se javlja nakon umirovljenja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">Odgovor na pitanje o tome za\u0161to se umirovljenici vra\u0107aju na posao je slojevit i mogao bi se sa\u017eeti na sljede\u0107i na\u010din. Ovaj trend povratka dana\u0161njih umirovljenika na tr\u017ei\u0161te rada signalizira i isti\u010de jedan puno \u0161iri sociolo\u0161ki trend u kojem oni definiraju \u0161to zna\u010di starenje tako \u0161to ostaju anga\u017eirani, aktivni i usmjereni na svrhu u kasnijim godinama, bilo kroz rad, volontiranje ili cjelo\u017eivotno u\u010denje. <\/p>\n<p> [cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1356","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1356"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1356"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1356\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1357,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1356\/revisions\/1357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}