{"id":214,"date":"2011-01-10T15:46:50","date_gmt":"2011-01-10T14:46:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=214"},"modified":"2011-01-10T15:46:50","modified_gmt":"2011-01-10T14:46:50","slug":"mijenja-se-zivot-mijenjaju-se-zivotne-teme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=214","title":{"rendered":"Mijenja se \u017eivot, mijenjaju se \u017eivotne teme"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Mirovina, ili bolje re\u010deno starost, jedna je od etapa \u017eivotnog vijeka pojedinca. Pri tome on ima neke karakteristike koje su zajedni\u010dke svim ljudskim bi\u0107ima ali ih je najlak\u0161e opa\u017eati prate\u0107i \u017eivotni put odnosno karijere velikana svjetske povijesti. \u00a0Ako se i\u0161ta zna o razvoju \u010dovjeka to je da se ljudi mijenjaju. Razvoj se ne prekida iznenada i naglo u dje\u010da\u0161tvu ili mladena\u010dkoj dobi. Uslijed toga netko u ranoj dobi razvoja karijere nije ista osoba koja vodi tu karijeru prema kraju, nekoliko decenija kasnije. Ovdje nije rije\u010d o malim promjenama\u00a0 ve\u0107 o radikalnoj transformaciji koja se najbolje vidi na primjeru povijesnih veli\u010dina.<\/p>\n

\u00a0Mladi ljudi ne \u017eive isti \u017eivot kao sredovje\u010dni i on se o\u0161tro razlikuje od \u017eivota iskusnih starijih ljudi. Ove promjene najbolje se oslikavaju iz biografija svjetskih povijesnih veli\u010dina. Tako je jedna studija pa\u017eljivo gledala \u017eivote deset velikana klasi\u010dne muzike- od Bacha do Debussyja. Primije\u0107eno je da je istovremeno sa njihovim sazrijevanjem dolazilo do fluktuacija u tri zna\u010dajna segmenta.<\/p>\n

Kako su kompozitori starjeli stres i naprezanja vezana za svakodnevni \u017eivot dobivali su na intenzitetu, dosegnuv\u0161i svoj maksimum u njihovim tridesetim godinama, da bio potom slabili. Te nevolje su imale za posljedicu i obiteljske probleme i profesionalne pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

Osim toga, u\u010destalost i ozbiljnost raznih bole\u0161tina progresivno je rasla s pogor\u0161anjem njihovog zdravlja u starijoj dobi. Stoga je jasno da su veliki kompozitori radili pod stalno rastu\u0107im fizi\u010dkim ograni\u010denjima.<\/p>\n

Posljednji segment je zajedni\u010dki obrazac osvajanja nagrada i javnih priznanja tijekom njihovog \u017eivotnog vijeka. Budu\u0107i da je ve\u0107ina velikih kompozitora prerano dostigla umjetni\u010dku zrelost, nagrade i dru\u0161tvena priznanja dobivali su u ranoj fazi razvoja njihove karijere. No aplauzi bi se vrlo brzo sti\u0161ali kada bi majstori u\u0161li u neproduktivnu fazu. Sre\u0107om, umjetnici koji su po\u017eivjeli dovoljno dugo ponovo su zadobivali priznanja i simpatije javnosti. Priznanja koja su dobivali u kasnijoj dobi nadma\u0161ivala su sve ono \u0161to su dobivali u ranijoj fazi. Javnost im je na taj na\u010din odavala po\u010dast za ono \u0161to su zapravo tijekom \u017eivota stvorili a ne za ono \u0161to se od njih o\u010dekuje da naprave. Ovaj obrazac je posebno vidljiv na Mozartovoj tragediji. Nakon \u0161to je u mladosti dobio tolika priznanja kao \u010dudo od djeteta, njegova karijera je u\u0161la u fazu mrtvila \u0161to se ti\u010de javnih priznanja. Preminuo je u svojim srednjim tridesetim godinama u trenutku kada mu je slava bila na najni\u017eim granama. Zapravo, umro je s osje\u0107ajem zapostavljenosti od svojih suvremenika. Dobro je znati da su \u010dak i izuzetne svjetske li\u010dnosti imale svoje uspone i padove. Stoga mnogi smatraju da psihosocijalne krize predstavljaju univerzalni obrazac ljudskog \u017eivotnog ciklusa.<\/p>\n

Studije su pokazale da su i najve\u0107i geniji \u017eivjeli \u017eivot. Djela koja su ostavili iza sebe odra\u017eavala su etape kroz koje su morali pro\u0107i. Teme o kojima su pisali kvalitativno su se mijenjale kako se mijenjala kvaliteta njihovog \u017eivota. Sli\u010dno vrijedi i za najpoznatije svjetske dramati\u010dare, za Shakespearea naprimjer. Shakespeare je jednostavno izgubio interes za neke teme tijekom svoga sazrijevanja. To se posebno odnosilo na teme koje su u sebi nosile tr\u017ei\u0161ni natjecateljski karakter ili politi\u010dko suparni\u0161tvo. \u0160to je vi\u0161e stario njegova obuzetost prakti\u010dnim poslovima je postajala sve manja i manja. U ranim tridesetima pisao je komade poput\u00a0 Romea i Julije dok je u kasnijim tridesetima i ranim \u010detrdesetima pisao velike tragedije poput Hamleta ili Magbeta. U njima je nastojao doku\u010diti dubine proturje\u010dja i borbe u ljudskom \u017eivotu. Na kraju u Oluji vidimo da autor daje puno uzdr\u017eaniji pogled na \u017eivot i njegove krize. I najve\u0107i svjetski geniji \u017eivjeli su \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mirovina, ili bolje re\u010deno starost, jedna je od etapa \u017eivotnog vijeka pojedinca. Pri tome on ima neke karakteristike koje su zajedni\u010dke svim ljudskim bi\u0107ima ali ih je najlak\u0161e opa\u017eati prate\u0107i \u017eivotni put odnosno karijere velikana svjetske povijesti. Ako se i\u0161ta zna o razvoju \u010dovjeka to je da se ljudi mijenjaju. Razvoj se ne prekida iznenada i naglo u dje\u010da\u0161tvu ili mladena\u010dkoj dobi. Uslijed toga netko u ranoj dobi razvoja karijere nije ista osoba koja vodi tu karijeru prema kraju, nekoliko decenija kasnije. Ovdje nije rije\u010d o malim promjenama ve\u0107 o radikalnoj transformaciji koja se najbolje vidi na primjeru povijesnih veli\u010dina.<\/p>\n

Mladi ljudi ne \u017eive isti \u017eivot kao sredovje\u010dni i on se o\u0161tro razlikuje od \u017eivota iskusnih starijih ljudi. Ove promjene najbolje se oslikavaju iz biografija svjetskih povijesnih veli\u010dina. Tako je jedna studija pa\u017eljivo gledala \u017eivote deset velikana klasi\u010dne muzike- od Bacha do Debussyja. Primije\u0107eno je da je istovremeno sa njihovim sazrijevanjem dolazilo do fluktuacija u tri zna\u010dajna segmenta.<\/p>\n

Kako su kompozitori starjeli stres i naprezanja vezana za svakodnevni \u017eivot dobivali su na intenzitetu, dosegnuv\u0161i svoj maksimum u njihovim tridesetim godinama, da bio potom slabili. Te nevolje su imale za posljedicu i obiteljske probleme i profesionalne pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

Osim toga, u\u010destalost i ozbiljnost raznih bole\u0161tina progresivno je rasla s pogor\u0161anjem njihovog zdravlja u starijoj dobi. Stoga je jasno da su veliki kompozitori radili pod stalno rastu\u0107im fizi\u010dkim ograni\u010denjima.<\/p>\n

Posljednji segment je zajedni\u010dki obrazac osvajanja nagrada i javnih priznanja tijekom njihovog \u017eivotnog vijeka. Budu\u0107i da je ve\u0107ina velikih kompozitora prerano dostigla umjetni\u010dku zrelost, nagrade i dru\u0161tvena priznanja dobivali su u ranoj fazi razvoja njihove karijere. No aplauzi bi se vrlo brzo sti\u0161ali kada bi majstori u\u0161li u neproduktivnu fazu. Sre\u0107om, umjetnici koji su po\u017eivjeli dovoljno dugo ponovo su zadobivali priznanja i simpatije javnosti. Priznanja koja su dobivali u kasnijoj dobi nadma\u0161ivala su sve ono \u0161to su dobivali u ranijoj fazi. Javnost im je na taj na\u010din odavala po\u010dast za ono \u0161to su zapravo tijekom \u017eivota stvorili a ne za ono \u0161to se od njih o\u010dekuje da naprave. Ovaj obrazac je posebno vidljiv na Mozartovoj tragediji. Nakon \u0161to je u mladosti dobio tolika priznanja kao \u010dudo od djeteta, njegova karijera je u\u0161la u fazu mrtvila \u0161to se ti\u010de javnih priznanja. Preminuo je u svojim srednjim tridesetim godinama u trenutku kada mu je slava bila na najni\u017eim granama. Zapravo, umro je s osje\u0107ajem zapostavljenosti od svojih suvremenika. Dobro je znati da su \u010dak i izuzetne svjetske li\u010dnosti imale svoje uspone i padove. Stoga mnogi smatraju da psihosocijalne krize predstavljaju univerzalni obrazac ljudskog \u017eivotnog ciklusa.<\/p>\n

Studije su pokazale da su i najve\u0107i geniji \u017eivjeli \u017eivot. Djela koja su ostavili iza sebe odra\u017eavala su etape kroz koje su morali pro\u0107i. Teme o kojima su pisali kvalitativno su se mijenjale kako se mijenjala kvaliteta njihovog \u017eivota. Sli\u010dno vrijedi i za najpoznatije svjetske dramati\u010dare, za Shakespearea naprimjer. Shakespeare je jednostavno izgubio interes za neke teme tijekom svoga sazrijevanja. To se posebno odnosilo na teme koje su u sebi nosile tr\u017ei\u0161ni natjecateljski karakter ili politi\u010dko suparni\u0161tvo. \u0160to je vi\u0161e stario njegova obuzetost prakti\u010dnim poslovima je postajala sve manja i manja. U ranim tridesetima pisao je komade poput Romea i Julije dok je u kasnijim tridesetima i ranim \u010detrdesetima pisao velike tragedije poput Hamleta ili Magbeta. U njima je nastojao doku\u010diti dubine proturje\u010dja i borbe u ljudskom \u017eivotu. Na kraju u Oluji vidimo da autor daje puno uzdr\u017eaniji pogled na \u017eivot i njegove krize. I najve\u0107i svjetski geniji \u017eivjeli su \u017eivot.<\/p>\n

[cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-214","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/214"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=214"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/214\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":218,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/214\/revisions\/218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=214"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=214"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=214"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}