{"id":384,"date":"2011-05-16T15:36:02","date_gmt":"2011-05-16T13:36:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=384"},"modified":"2011-05-16T15:36:02","modified_gmt":"2011-05-16T13:36:02","slug":"mirovinska-kriza-u-evropi-kaj-god","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=384","title":{"rendered":"Mirovinska kriza u Evropi? Kaj god."},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify\"><a href=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/yachtsx.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-385\" src=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/yachtsx-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Nema dana a da ne slu\u0161amo o potrebi reforme na\u0161eg mirovinskog sustava premda je uop\u0107e neumjesno govoriti o reformi ne\u010dega \u0161to nikada niti nije bilo ekonomski odr\u017eivo, ali politi\u010dari moraju imati sve igra\u010dke na broju, za svaki slu\u010daj. Problema sa dugoro\u010dnom odr\u017eivo\u0161\u0107u mirovinskog sustava imaju i bogatije Evropske zemlje no one nisu pod tolikim dnevnim pritiskom pa si mogu dozvoliti da stalno odvaguju prednosti i nedostatke razli\u010ditih modela a bez da rade vlastite eksperimente. Za to postoje zemlje poput na\u0161e koje su prisiljene, na ovaj ili onaj na\u010din, eksperimentirati na vlastitoj ko\u017ei.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u00a0No, ima i druga\u010dijih mi\u0161ljenja. Tako su se na konferenciji posve\u0107enoj Evropskoj mirovinskoj krizi organiziranoj u Briselu neki pokazatelji mogli interpretirati i u optimisti\u010dnom tonu. To se posebno odnosi na prognozu pona\u0161anja omjera ovisnosti, to jest omjera broja umirovljenika i zaposlenika, za pojedine dobne skupine. Tako, zelena knjiga\u00a0 Evropske komisije na jednom dijagramu prikazuje kretanje omjera ovisnosti u razdoblju od 2010. do 2060. godine u ovisnosti o dobi umirovljenja. Pod pretpostavkom teku\u0107e dobi umirovljenja od 60 godina, \u0161to ipak nije realisti\u010dno, i pri dobi umirovljenja od 67 godina u 2040. godini omjer ovisnosti bio bi konstantan i iznosio bi 0,4. Dakle na svakih pet zaposlenih dolazila bi dva umirovljenika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Drugim rije\u010dima, kada bi se ostvarile odre\u0111ene pretpostavke, budu\u0107nost mirovinskog sustava ne bi bila tako crna. Op\u0107enito, sasvim je valjano pretpostaviti da se dob za umirovljenje treba uskla\u0111ivati sa porastom dugovje\u010dnosti a da \u0107e se ova s vremenom pove\u0107avati i omogu\u0107avati porast zdravog i aktivnog \u017eivota. Konkretno, ovdje se pretpostavlja da \u0107e do 2060. godine o\u010dekivano trajanje \u017eivota porasti za 6 godina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Ekstrapoliraju\u0107i spomenuti dijagrama do 2060. godine sada\u0161nja dob odlaska u mirovinu od 60. godina mogla bi na kraju razdoblja biti ekvivalentna dobi od 73 godine na kraju razdoblja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Evropska komisija radi na tome da uvjeri zemlje \u010dlanice u potrebu automatskog prilago\u0111avanja mirovinskog zakonodavstva tako da dob odlaska u mirovinu prati dugovje\u010dnost. No kako \u0107e pojedine zemlje \u010dlanice na to reagirati drugo je pitanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify\">\n<p style=\"text-align: justify\">Nema dana a da ne slu\u0161amo o potrebi reforme na\u0161eg mirovinskog sustava premda je uop\u0107e neumjesno govoriti o reformi ne\u010dega \u0161to nikada niti nije bilo ekonomski odr\u017eivo, ali politi\u010dari moraju imati sve igra\u010dke na broju, za svaki slu\u010daj. Problema sa dugoro\u010dnom odr\u017eivo\u0161\u0107u mirovinskog sustava imaju i bogatije Evropske zemlje no one nisu pod tolikim dnevnim pritiskom pa si mogu dozvoliti da stalno odvaguju prednosti i nedostatke razli\u010ditih modela a bez da rade vlastite eksperimente. Za to postoje zemlje poput na\u0161e koje su prisiljene, na ovaj ili onaj na\u010din, eksperimentirati na vlastitoj ko\u017ei.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"> No, ima i druga\u010dijih mi\u0161ljenja. Tako su se na konferenciji posve\u0107enoj Evropskoj mirovinskoj krizi organiziranoj u Briselu neki pokazatelji mogli interpretirati i u optimisti\u010dnom tonu. To se posebno odnosi na prognozu pona\u0161anja omjera ovisnosti, to jest omjera broja umirovljenika i zaposlenika, za pojedine dobne skupine. Tako, zelena knjiga Evropske komisije na jednom dijagramu prikazuje kretanje omjera ovisnosti u razdoblju od 2010. do 2060. godine u ovisnosti o dobi umirovljenja. Pod pretpostavkom teku\u0107e dobi umirovljenja od 60 godina, \u0161to ipak nije realisti\u010dno, i pri dobi umirovljenja od 67 godina u 2040. godini omjer ovisnosti bio bi konstantan i iznosio bi 0,4. Dakle na svakih pet zaposlenih dolazila bi dva umirovljenika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Drugim rije\u010dima, kada bi se ostvarile odre\u0111ene pretpostavke, budu\u0107nost mirovinskog sustava ne bi bila tako crna. Op\u0107enito, sasvim je valjano pretpostaviti da se dob za umirovljenje treba uskla\u0111ivati sa porastom dugovje\u010dnosti a da \u0107e se ova s vremenom pove\u0107avati i omogu\u0107avati porast zdravog i aktivnog \u017eivota. Konkretno, ovdje se pretpostavlja da \u0107e do 2060. godine o\u010dekivano trajanje \u017eivota porasti za 6 godina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Ekstrapoliraju\u0107i spomenuti dijagrama do 2060. godine sada\u0161nja dob odlaska u mirovinu od 60. godina mogla bi na kraju razdoblja biti ekvivalentna dobi od 73 godine na kraju razdoblja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Evropska komisija radi na tome da uvjeri zemlje \u010dlanice u potrebu automatskog prilago\u0111avanja mirovinskog zakonodavstva tako da dob odlaska u mirovinu prati dugovje\u010dnost. No kako \u0107e pojedine zemlje \u010dlanice na to reagirati drugo je pitanje.<\/p>\n<p> [cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-384","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/384"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=384"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":387,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/384\/revisions\/387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}