{"id":473,"date":"2011-08-17T11:56:40","date_gmt":"2011-08-17T09:56:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=473"},"modified":"2011-08-17T11:56:40","modified_gmt":"2011-08-17T09:56:40","slug":"mirovinski-sustav-i-nacionalni-socijalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=473","title":{"rendered":"Mirovinski sustav i Nacionalni socijalizam"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Ve\u0107 je otrcana po\u0161tapalica da svaka zemlja ima politi\u010dki sustav kakav i zaslu\u017euje. Budu\u0107i da ovaj portal \u017eeli osvijestiti kod na\u0161ih gra\u0111ana potrebu za vlastitom odgovorno\u0161\u0107u i brigu za financiranjem tre\u0107e \u017eivotne dobi potrebno je problematizirati ili osvijestiti sve one faktore koji su odgovorni za stanje svijesti koje danas prevladava u nadi da \u0107e nam oni ukazati na rje\u0161enje kojem te\u017eimo, ili mo\u017eda ne. Tako je na red do\u0161lo propitivanje na\u0161e svijesti. \u0160to je to \u0161to nas sprje\u010dava da \u00a0se pona\u0161amo na racionalan na\u010din?<\/p>\n

Jedan od odgovora je svakako otezanje. Naime, u ljudskoj je prirodi da odla\u017ee, po mogu\u0107nosti \u0161to du\u017ee, odluke koje su vezane uz neugodne teme. Svi se beskrajno vesele i raduju ra\u0111anju novog \u017eivota dok je sve vezano za starost i, na\u017ealost okon\u010danje \u017eivota, obavijeno \u0161utnjom. Kao da mirovina i tre\u0107a \u017eivotna dob nije sastavni dio predivnog \u010duda prirode koje se zove \u017eivot. Vrlo malo ljudi poklanja pa\u017enju i brigu za osiguranje sretne i spokojne starosti. To se, uglavnom, o\u010dekuje od drugih, od obitelji, od dr\u017eave.\u00a0<\/p>\n

Kakvu ulogu igra politi\u010dka svijest? Svima koji su studirali povijest Francuske Tre\u0107e Republike dobro je znano da su godine koje su prethodile Prvom svjetskom ratu bile godine nacionalisti\u010dke obnove, razdoblje u kojem je u politici dominirala nova briga za nacionalnim jedinstvom, presti\u017eem i mo\u0107i uz svekoliko pozivanje na tradiciju. Tipi\u010dni nacionalisti\u010dki stav je da se uzme zdravo za gotovo da su snaga nacije i njen presti\u017e najbolji klju\u010devi za sve kov\u010dege sa zlatom ovoga svijeta i da jaka Dr\u017eava sama mo\u017ee rije\u0161iti socijalne probleme i osigurati najbolje mogu\u0107e uvjete za razvoj zemlje i njenih gra\u0111ana. Interesantno, nakon 1871 godine nacionalizam je u Francuskoj bio povezivan sa ljevicom a \u0161ovinizam je bio isklju\u010divo zabran\u00a0 neobrazovanih, to jest \u0161irokih masa. Za nacional socijaliste je demokracija bila odgovorna za eksploataciju rada i razvitak destruktivnog kapitalizma. Tada\u0161nji nacionalni socijalizam bio je antikapitalisti\u010dki i anti demokratski. Prvi svjetski rat prekinuo je daljnji razvitak ovoga pokreta u Francuskoj ali je zato nastavak slijedio nakon njega u Italiji i Njema\u010dkoj. Imali to kakve veze sa nama danas?<\/p>\n

Raspadom Sovjetskog Saveza zavr\u0161ila se jedna povijesna epoha koja je bila obilje\u017eena poku\u0161ajem da se u praksu preto\u010de socijalisti\u010dke i komunisti\u010dke ideje sazrele u devetnaestom stolje\u0107u. To je imalo za posljedicu ja\u010danje nacionalisti\u010dkih pokreta koji su, ni krivi ni du\u017eni, dobili priliku da stvore nove postkomunisti\u010dke ili kako se to danas tepa, tranzicijske dr\u017eave. No, oni nisu mogli stvoriti nove dr\u017eave bez pre\u0161utnog odobravanja, pa i sudjelovanja, prethodne socijalisti\u010dke elite, pogotovo kod nas. Novo o\u017eivljeni nacionalizam ucijepio se u postoje\u0107u socijalisti\u010dku matricu Tako je stvoren novi pokret koji je bio agregat nacionalizma i socijalizma. Pogledamo li na\u0161e dana\u0161nje politi\u010dke krilatice i one francuske od prije stotinu godina vidimo da gotovo i nema razlike. I tu imamo problem.<\/p>\n

Te\u0161ko je provesti bilo kakvu mirovinsku reformu bez duboke politi\u010dke reforme. Nisu dovoljni igrokazi u kojima \u0107e se recitirati pjesmice o potrebi boljeg educiranju pu\u010danstva o preuzimanju ve\u0107e odgovornosti za vlastiti \u017eivot. Pravi uspjeh mo\u0107i \u0107e se polu\u010diti tek kada na\u0161 sustav postane liberalniji, kada se omogu\u0107i takva dru\u0161tvena organizacija koja \u0107e poticati napore za brigom i odgovornosti za vlastiti \u017eivot.<\/p>\n

Za po\u010detak, treba ukinuti srednjevjekovni stale\u0161ki model dru\u0161tva i proklamirati, dvjestotinjak godina nakon Francuske revolucije, da zaposleni\u010dka mirovina mo\u017ee biti samo i isklju\u010divo rezultat rada a nikako ne privilegija.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\n

Ve\u0107 je otrcana po\u0161tapalica da svaka zemlja ima politi\u010dki sustav kakav i zaslu\u017euje. Budu\u0107i da ovaj portal \u017eeli osvijestiti kod na\u0161ih gra\u0111ana potrebu za vlastitom odgovorno\u0161\u0107u i brigu za financiranjem tre\u0107e \u017eivotne dobi potrebno je problematizirati ili osvijestiti sve one faktore koji su odgovorni za stanje svijesti koje danas prevladava u nadi da \u0107e nam oni ukazati na rje\u0161enje kojem te\u017eimo, ili mo\u017eda ne. Tako je na red do\u0161lo propitivanje na\u0161e svijesti. \u0160to je to \u0161to nas sprje\u010dava da se pona\u0161amo na racionalan na\u010din?<\/p>\n

Jedan od odgovora je svakako otezanje. Naime, u ljudskoj je prirodi da odla\u017ee, po mogu\u0107nosti \u0161to du\u017ee, odluke koje su vezane uz neugodne teme. Svi se beskrajno vesele i raduju ra\u0111anju novog \u017eivota dok je sve vezano za starost i, na\u017ealost okon\u010danje \u017eivota, obavijeno \u0161utnjom. Kao da mirovina i tre\u0107a \u017eivotna dob nije sastavni dio predivnog \u010duda prirode koje se zove \u017eivot. Vrlo malo ljudi poklanja pa\u017enju i brigu za osiguranje sretne i spokojne starosti. To se, uglavnom, o\u010dekuje od drugih, od obitelji, od dr\u017eave. <\/p>\n

Kakvu ulogu igra politi\u010dka svijest? Svima koji su studirali povijest Francuske Tre\u0107e Republike dobro je znano da su godine koje su prethodile Prvom svjetskom ratu bile godine nacionalisti\u010dke obnove, razdoblje u kojem je u politici dominirala nova briga za nacionalnim jedinstvom, presti\u017eem i mo\u0107i uz svekoliko pozivanje na tradiciju. Tipi\u010dni nacionalisti\u010dki stav je da se uzme zdravo za gotovo da su snaga nacije i njen presti\u017e najbolji klju\u010devi za sve kov\u010dege sa zlatom ovoga svijeta i da jaka Dr\u017eava sama mo\u017ee rije\u0161iti socijalne probleme i osigurati najbolje mogu\u0107e uvjete za razvoj zemlje i njenih gra\u0111ana. Interesantno, nakon 1871 godine nacionalizam je u Francuskoj bio povezivan sa ljevicom a \u0161ovinizam je bio isklju\u010divo zabran neobrazovanih, to jest \u0161irokih masa. Za nacional socijaliste je demokracija bila odgovorna za eksploataciju rada i razvitak destruktivnog kapitalizma. Tada\u0161nji nacionalni socijalizam bio je antikapitalisti\u010dki i anti demokratski. Prvi svjetski rat prekinuo je daljnji razvitak ovoga pokreta u Francuskoj ali je zato nastavak slijedio nakon njega u Italiji i Njema\u010dkoj. Imali to kakve veze sa nama danas?<\/p>\n

Raspadom Sovjetskog Saveza zavr\u0161ila se jedna povijesna epoha koja je bila obilje\u017eena poku\u0161ajem da se u praksu preto\u010de socijalisti\u010dke i komunisti\u010dke ideje sazrele u devetnaestom stolje\u0107u. To je imalo za posljedicu ja\u010danje nacionalisti\u010dkih pokreta koji su, ni krivi ni du\u017eni, dobili priliku da stvore nove postkomunisti\u010dke ili kako se to danas tepa, tranzicijske dr\u017eave. No, oni nisu mogli stvoriti nove dr\u017eave bez pre\u0161utnog odobravanja, pa i sudjelovanja, prethodne socijalisti\u010dke elite, pogotovo kod nas. Novo o\u017eivljeni nacionalizam ucijepio se u postoje\u0107u socijalisti\u010dku matricu Tako je stvoren novi pokret koji je bio agregat nacionalizma i socijalizma. Pogledamo li na\u0161e dana\u0161nje politi\u010dke krilatice i one francuske od prije stotinu godina vidimo da gotovo i nema razlike. I tu imamo problem.<\/p>\n

Te\u0161ko je provesti bilo kakvu mirovinsku reformu bez duboke politi\u010dke reforme. Nisu dovoljni igrokazi u kojima \u0107e se recitirati pjesmice o potrebi boljeg educiranju pu\u010danstva o preuzimanju ve\u0107e odgovornosti za vlastiti \u017eivot. Pravi uspjeh mo\u0107i \u0107e se polu\u010diti tek kada na\u0161 sustav postane liberalniji, kada se omogu\u0107i takva dru\u0161tvena organizacija koja \u0107e poticati napore za brigom i odgovornosti za vlastiti \u017eivot.<\/p>\n

Za po\u010detak, treba ukinuti srednjevjekovni stale\u0161ki model dru\u0161tva i proklamirati, dvjestotinjak godina nakon Francuske revolucije, da zaposleni\u010dka mirovina mo\u017ee biti samo i isklju\u010divo rezultat rada a nikako ne privilegija. <\/p>\n

[cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-473","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/473"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=473"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":476,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/473\/revisions\/476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}