{"id":478,"date":"2011-08-23T14:56:32","date_gmt":"2011-08-23T12:56:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=478"},"modified":"2011-08-23T14:56:32","modified_gmt":"2011-08-23T12:56:32","slug":"starenje-stanovnistva-ne-mora-biti-ekonomski-pogubno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=478","title":{"rendered":"Starenje stanovni\u0161tva ne mora biti ekonomski pogubno"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/peopleatworkx.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-479\" src=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/peopleatworkx-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Gotovo sve razvijene zemlje susre\u0107u se sa istim demografskim promjenama. O\u010dekivano trajanje budu\u0107eg \u017eivota nastavlja rasti a omjer odraslog radno sposobnog stanovni\u0161tva i onoga starijeg od 65 godina nastavlja padati. Ovakvi trendovi predstavljaju izazove na koje razvijeni svijet tra\u017ei odgovor i analizira njihove mogu\u0107e utjecaje na ekonomiju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Istra\u017euju\u0107i utjecaj demografskih promjena Ujedinjenog kraljevstva (UK) na ekonomiju, Profesor Les Mayhew sa Cass Business School istra\u017eivao je ekonomski utjecaj porasta dugovje\u010dnosti, zdravog starenja i produljenog radnog vijeka UK stanovni\u0161tva. Njegov izvje\u0161taj je zanimljiv i stoga \u0161to daje procjenu mogu\u0107e ekonomske koristi od poduzimanja pravih rje\u0161enja vezanih uz ubrzano starenje stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Po njegovom mi\u0161ljenju, kada bi rast o\u010dekivanog zdravog \u017eivota i o\u010dekivanog radnog vijeka mogao dr\u017eati korak sa rastom o\u010dekivanog budu\u0107eg trajanja \u017eivota, ekonomska slika budu\u0107nosti bila bi svjetlija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Neuobi\u010dajeno za ovakvu vrstu istra\u017eivanja, ono se fokusira na tri vrste procjena: \u017eivotnog vijeka, zdravog \u017eivotnog vijeka i radnog vijeka. Promjene u svakom od tih faktora imaju zna\u010dajne ekonomske implikacije. Evo samo nekih rezultata studije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Stopa radno sposobnog stanovni\u0161tva zna\u010dajno pada nakon navr\u0161ene pedesete godine \u017eivota, dugo prije normalne dobi za umirovljenje. Porast dobi za umirovljenje kod dr\u017eavne mirovine poticao bi ljude da rade dulje, no time uspjeh ne bi bio zagarantiran budu\u0107i da sama dob za umirovljenje nije vi\u0161e pouzdan indikator kada ljudi prestaju biti ekonomski aktivni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Oni sa najduljim o\u010dekivanim trajanjem budu\u0107eg radnog vijeka u dobi od 50 godina spadaju u klasu obrazovanih, vlasnika ku\u0107a, o\u017eenjenih i dobrog zdravstvenog stanja. Nasuprot tome, razlozi ekonomske neaktivnosti u dobi iznad 50 godina le\u017ee u slabom zdravstvenom stanju i porastu odgovornosti vezanu za skrb.\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Ako dodatne godine sa sobom ne nose dobro zdravstveno stanje, to ima za posljedicu porast tro\u0161kova zdravstvene i socijalne skrbi, mirovinskih i socijalnih naknada a samim<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Gotovo sve razvijene zemlje susre\u0107u se sa istim demografskim promjenama. O\u010dekivano trajanje budu\u0107eg \u017eivota nastavlja rasti a omjer odraslog radno sposobnog stanovni\u0161tva i onoga starijeg od 65 godina nastavlja padati. Ovakvi trendovi predstavljaju izazove na koje razvijeni svijet tra\u017ei odgovor i analizira njihove mogu\u0107e utjecaje na ekonomiju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Istra\u017euju\u0107i utjecaj demografskih promjena Ujedinjenog kraljevstva (UK) na ekonomiju, Profesor Les Mayhew sa Cass Business School istra\u017eivao je ekonomski utjecaj porasta dugovje\u010dnosti, zdravog starenja i produljenog radnog vijeka UK stanovni\u0161tva. Njegov izvje\u0161taj je zanimljiv i stoga \u0161to daje procjenu mogu\u0107e ekonomske koristi od poduzimanja pravih rje\u0161enja vezanih uz ubrzano starenje stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Po njegovom mi\u0161ljenju, kada bi rast o\u010dekivanog zdravog \u017eivota i o\u010dekivanog radnog vijeka mogao dr\u017eati korak sa rastom o\u010dekivanog budu\u0107eg trajanja \u017eivota, ekonomska slika budu\u0107nosti bila bi svjetlija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Neuobi\u010dajeno za ovakvu vrstu istra\u017eivanja, ono se fokusira na tri vrste procjena: \u017eivotnog vijeka, zdravog \u017eivotnog vijeka i radnog vijeka. Promjene u svakom od tih faktora imaju zna\u010dajne ekonomske implikacije. Evo samo nekih rezultata studije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Stopa radno sposobnog stanovni\u0161tva zna\u010dajno pada nakon navr\u0161ene pedesete godine \u017eivota, dugo prije normalne dobi za umirovljenje. Porast dobi za umirovljenje kod dr\u017eavne mirovine poticao bi ljude da rade dulje, no time uspjeh ne bi bio zagarantiran budu\u0107i da sama dob za umirovljenje nije vi\u0161e pouzdan indikator kada ljudi prestaju biti ekonomski aktivni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Oni sa najduljim o\u010dekivanim trajanjem budu\u0107eg radnog vijeka u dobi od 50 godina spadaju u klasu obrazovanih, vlasnika ku\u0107a, o\u017eenjenih i dobrog zdravstvenog stanja. Nasuprot tome, razlozi ekonomske neaktivnosti u dobi iznad 50 godina le\u017ee u slabom zdravstvenom stanju i porastu odgovornosti vezanu za skrb. <\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Ako dodatne godine sa sobom ne nose dobro zdravstveno stanje, to ima za posljedicu porast tro\u0161kova zdravstvene i socijalne skrbi, mirovinskih i socijalnih naknada a samim<\/p>\n<p> [cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-478","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/478"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=478"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/478\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":483,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/478\/revisions\/483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}