{"id":521,"date":"2011-10-10T09:59:12","date_gmt":"2011-10-10T07:59:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=521"},"modified":"2011-10-10T09:59:12","modified_gmt":"2011-10-10T07:59:12","slug":"utjecaj-starenja-stanovnistva-na-cijenu-imovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=521","title":{"rendered":"Utjecaj starenja stanovni\u0161tva na cijenu imovine"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/ready-moneyx.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-522\" src=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/ready-moneyx-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><span style=\"font-size: medium\">Razvijene zemlje jako puno razmi\u0161ljaju o eventualnom \u0161kodljivom utjecaju starenja njihove populacije na cijenu imovine, posebno u kontekstu pripreme za odlazak i samog odlaska poslijeratnih generacija (\u201ebaby boomers\u201c) u mirovinu. Pitanje koje se razmatra je slijede\u0107e. Ako znatan dio stanovni\u0161tva odlazi u mirovinu i u isto vrijeme podi\u017ee svoju imovinu ho\u0107e li to rezultirati tendencijom pada cijena obveznica i dionica? Odgovor u znatnoj mjeri ovisi o zainteresiranim stranama premda se svi sla\u017eu da postoji zna\u010dajna korelacija izme\u0111u obrasca demografskih kretanja i cijena obveznica.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><span style=\"font-size: medium\">Demografija nema sumnje zna\u010dajno utje\u010de na dugoro\u010dno pona\u0161anje cijena imovine, ali kada se poku\u0161ava procijeniti njen budu\u0107i utjecaj nije ba\u0161 jasna visina toga efekta. Jedni tvrde da \u0107e cijene o\u0161tro pasti kada generacija baby boomera u\u0111e u mirovinu dok drugi tvrde da je to pogre\u0161an zaklju\u010dak. Kvantifikacija ovog u\u010dinka je krcata pote\u0161ko\u0107ama budu\u0107i da je nekoliko dr\u017eava pod pritiskom da povisi dob za slu\u017ebeni odlazak u mirovinu i rastu\u0107i je broj ljudi koji dobrovoljno produljuju svoj radni vijek ne bi li pove\u0107ali mirovine koje su pretrpjele bolne udarce zbog razo\u010daravaju\u0107ih povrata na ulaganja u dionice u posljednjem desetlje\u0107u.\u00a0<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><span style=\"font-size: medium\">\u010cini se da glavni razlog razlike u procjeni visine efekta utjecaja starenja stanovni\u0161tva na cijenu mirovine le\u017ei u izboru razli\u010ditih starosnih grupa koje su kori\u0161tene u istra\u017eivanjima i procjenama. Ve\u0107ina studija pretpostavlja da naj\u0161tedljivija grupa stanovnika pripada dobnoj skupini u rasponu od 35 do 54 godine. Druge pak studije smatraju da su pojedinci u razvijenim zemljama poslije 1960 godine imali ve\u0107e mogu\u0107nosti glede studiranja na sveu\u010dili\u0161tima, po\u010deli zara\u0111ivati u dvadesetim godinama i imali djecu u dobrim tridesetim godinama. Ovi socioekonomski trendovi su uvjetovali da pojedinci postanu pravi \u0161tedi\u0161e u kasnijoj etapi njihovog \u017eivota. Drugim rije\u010dima dolazi do \u201erazmazivanja\u201c efekta odlaska u mirovinu.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><span style=\"font-size: medium\">Projekcije utjecaja razli\u010ditih dobnih skupina na investicijsko pona\u0161anje mogle bi izgladiti najcrnje prognoze po kojima bi demografski trendovi mogli dovesti do \u201etaljenja imovine\u201c.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Razvijene zemlje jako puno razmi\u0161ljaju o eventualnom \u0161kodljivom utjecaju starenja njihove populacije na cijenu imovine, posebno u kontekstu pripreme za odlazak i samog odlaska poslijeratnih generacija (\u201ebaby boomers\u201c) u mirovinu. Pitanje koje se razmatra je slijede\u0107e. Ako znatan dio stanovni\u0161tva odlazi u mirovinu i u isto vrijeme podi\u017ee svoju imovinu ho\u0107e li to rezultirati tendencijom pada cijena obveznica i dionica? Odgovor u znatnoj mjeri ovisi o zainteresiranim stranama premda se svi sla\u017eu da postoji zna\u010dajna korelacija izme\u0111u obrasca demografskih kretanja i cijena obveznica.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Demografija nema sumnje zna\u010dajno utje\u010de na dugoro\u010dno pona\u0161anje cijena imovine, ali kada se poku\u0161ava procijeniti njen budu\u0107i utjecaj nije ba\u0161 jasna visina toga efekta. Jedni tvrde da \u0107e cijene o\u0161tro pasti kada generacija baby boomera u\u0111e u mirovinu dok drugi tvrde da je to pogre\u0161an zaklju\u010dak. Kvantifikacija ovog u\u010dinka je krcata pote\u0161ko\u0107ama budu\u0107i da je nekoliko dr\u017eava pod pritiskom da povisi dob za slu\u017ebeni odlazak u mirovinu i rastu\u0107i je broj ljudi koji dobrovoljno produljuju svoj radni vijek ne bi li pove\u0107ali mirovine koje su pretrpjele bolne udarce zbog razo\u010daravaju\u0107ih povrata na ulaganja u dionice u posljednjem desetlje\u0107u. <\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u010cini se da glavni razlog razlike u procjeni visine efekta utjecaja starenja stanovni\u0161tva na cijenu mirovine le\u017ei u izboru razli\u010ditih starosnih grupa koje su kori\u0161tene u istra\u017eivanjima i procjenama. Ve\u0107ina studija pretpostavlja da naj\u0161tedljivija grupa stanovnika pripada dobnoj skupini u rasponu od 35 do 54 godine. Druge pak studije smatraju da su pojedinci u razvijenim zemljama poslije 1960 godine imali ve\u0107e mogu\u0107nosti glede studiranja na sveu\u010dili\u0161tima, po\u010deli zara\u0111ivati u dvadesetim godinama i imali djecu u dobrim tridesetim godinama. Ovi socioekonomski trendovi su uvjetovali da pojedinci postanu pravi \u0161tedi\u0161e u kasnijoj etapi njihovog \u017eivota. Drugim rije\u010dima dolazi do \u201erazmazivanja\u201c efekta odlaska u mirovinu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Projekcije utjecaja razli\u010ditih dobnih skupina na investicijsko pona\u0161anje mogle bi izgladiti najcrnje prognoze po kojima bi demografski trendovi mogli dovesti do \u201etaljenja imovine\u201c.<\/p>\n<p> [cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-521","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/521"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=521"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/521\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":527,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/521\/revisions\/527"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}