![\"\"](\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/medieval-cottage1.jpg\")
<\/a><\/p>\n\u201ePored velike \u0161ume \u017eivio je siroma\u0161ni drvosje\u010da sa svojom \u017eenom i dvoje djece. Dje\u010dak se zvao Ivica a djevoj\u010dica Marica.\u201c Ostatak pri\u010de poznat je svima. Za nas je to samo jedna od bajki koje su napisala bra\u0107a Grimm po\u010detkom devetnaestog stolje\u0107a a nastale su na temelju njema\u010dkih narodnih pri\u010da i predanja. U tim se pri\u010dama, od Ivice i Marice do Pepeljuge ili Snjeguljice, provla\u010di lajtmotiv zle ma\u0107ehe. Kao djeca smo ih naprosto upijali premda zapravo nismo razumijevali otkuda se to i za\u0161to tako \u010desto pojavljuje zla ma\u0107eha. To je za nas, na neki na\u010din, bio \u010disti misterij. I dok se nama danas \u010dini da je zla ma\u0107eha jednostavno apstraktna personifikacija zla kao takvog, slu\u0161a\u010dima i \u010ditaocima tih pri\u010da u vrijeme kada su one napisane bilo je itekako poznato o \u010demu se tu radi.<\/p>\n
\u00a0Danas, nakon brojnih istra\u017eivanja smrtnosti, mo\u017eemo ponuditi odgovor na prethodni misterij. Stopa smrtnosti odraslih osoba u srednjem vijeku i s njome povezana stopa ponovnog stupanja u brak mogla se usporediti s dana\u0161njim stopama razvoda. Naprimjer, po\u010detkom devetnaestog stolje\u0107a o\u010dekivano budu\u0107e trajanje \u017eivota \u017eena u Francuskoj pokrajini Donja Burgundija iznosilo je oko 25 godina! U praksi je to zna\u010dilo da se sredovje\u010dni udovac ponovo \u017eenio mla\u0111om \u017eenom, naj\u010de\u0161\u0107e svojom slu\u017eavkom, koja je tada \u010dinila sve da izrabljuje, a na kraju i istjera iz ku\u0107e, djecu prethodne \u017eene i na njihovo mjesto postavi svoje potomstvo. E sada zamislite situaciju, koja nije bila tako rijetka, da se udovac vi\u0161e puta \u017eenio.<\/p>\n
Po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a smrtnost se drasti\u010dno smanjila tako da se \u017eivotni vijek produ\u017eio na 52 godine. Porodice su stoga postale stabilnije i djeca su u njima bila ja\u010de integrirana. To je pak imalo za posljedicu i smanjenje broja ma\u0107eha ali i siro\u010dadi. Prakti\u010dna \u017eivotna potreba za brzom ponovnom \u017eenidbom nije vi\u0161e bila tako urgentna. Tokom sedamnaestog i osamnaestog stolje\u0107a 4 od svakih 5 udovaca ponovo se o\u017eenio unutar godine dana od \u017eenine smrti. Za usporedbu, u dvadesetom stolje\u0107u se na taj \u010din odlu\u010dio manje od 1 udovac\u00a0 od svakih 5 udovaca.<\/p>\n
Danas se vi\u0161e djeci ne mogu prodavati pri\u010de o Ivici i Marici. Ona danas rastu u vremenu u kojem su pri\u010de o Ivici i Jaci nevjerojatnije i misterioznije od onih koje su bra\u0107a Grim mogla i zamisliti.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
<\/p>\n<\/p>\n
\u201ePored velike \u0161ume \u017eivio je siroma\u0161ni drvosje\u010da sa svojom \u017eenom i dvoje djece. Dje\u010dak se zvao Ivica a djevoj\u010dica Marica.\u201c Ostatak pri\u010de poznat je svima. Za nas je to samo jedna od bajki koje su napisala bra\u0107a Grimm po\u010detkom devetnaestog stolje\u0107a a nastale su na temelju njema\u010dkih narodnih pri\u010da i predanja. U tim se pri\u010dama, od Ivice i Marice do Pepeljuge ili Snjeguljice, provla\u010di lajtmotiv zle ma\u0107ehe. Kao djeca smo ih naprosto upijali premda zapravo nismo razumijevali otkuda se to i za\u0161to tako \u010desto pojavljuje zla ma\u0107eha. To je za nas, na neki na\u010din, bio \u010disti misterij. I dok se nama danas \u010dini da je zla ma\u0107eha jednostavno apstraktna personifikacija zla kao takvog, slu\u0161a\u010dima i \u010ditaocima tih pri\u010da u vrijeme kada su one napisane bilo je itekako poznato o \u010demu se tu radi.<\/p>\n
Danas, nakon brojnih istra\u017eivanja smrtnosti, mo\u017eemo ponuditi odgovor na prethodni misterij. Stopa smrtnosti odraslih osoba u srednjem vijeku i s njome povezana stopa ponovnog stupanja u brak mogla se usporediti s dana\u0161njim stopama razvoda. Naprimjer, po\u010detkom devetnaestog stolje\u0107a o\u010dekivano budu\u0107e trajanje \u017eivota \u017eena u Francuskoj pokrajini Donja Burgundija iznosilo je oko 25 godina! U praksi je to zna\u010dilo da se sredovje\u010dni udovac ponovo \u017eenio mla\u0111om \u017eenom, naj\u010de\u0161\u0107e svojom slu\u017eavkom, koja je tada \u010dinila sve da izrabljuje, a na kraju i istjera iz ku\u0107e, djecu prethodne \u017eene i na njihovo mjesto postavi svoje potomstvo. E sada zamislite situaciju, koja nije bila tako rijetka, da se udovac vi\u0161e puta \u017eenio.<\/p>\n
Po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a smrtnost se drasti\u010dno smanjila tako da se \u017eivotni vijek produ\u017eio na 52 godine. Porodice su stoga postale stabilnije i djeca su u njima bila ja\u010de integrirana. To je pak imalo za posljedicu i smanjenje broja ma\u0107eha ali i siro\u010dadi. Prakti\u010dna \u017eivotna potreba za brzom ponovnom \u017eenidbom nije vi\u0161e bila tako urgentna. Tokom sedamnaestog i osamnaestog stolje\u0107a 4 od svakih 5 udovaca ponovo se o\u017eenio unutar godine dana od \u017eenine smrti. Za usporedbu, u dvadesetom stolje\u0107u se na taj \u010din odlu\u010dio manje od 1 udovac od svakih 5 udovaca.<\/p>\n
Danas se vi\u0161e djeci ne mogu prodavati pri\u010de o Ivici i Marici. Ona danas rastu u vremenu u kojem su pri\u010de o Ivici i Jaci nevjerojatnije i misterioznije od onih koje su bra\u0107a Grim mogla i zamisliti.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
[cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-572","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/572"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=572"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/572\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":577,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/572\/revisions\/577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}