{"id":760,"date":"2012-10-28T00:09:17","date_gmt":"2012-10-27T22:09:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=760"},"modified":"2012-10-28T12:12:39","modified_gmt":"2012-10-28T11:12:39","slug":"zasto-starimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=760","title":{"rendered":"Za\u0161to starimo?"},"content":{"rendered":"<p>\u00a0<a href=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/mikroskop3.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-767\" src=\"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/mikroskop3-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Koliko puta smo \u010duli kako se neko godinama odli\u010dno dr\u017ei i kako mu zub vremena naizgled ne mo\u017ee ni\u0161ta. No kako god dobar \u017eivot imali i koliko god dobrog zdravlja bili, u jednom trenutku po\u010det \u0107emo starjeti. U stvari, neki smatraju \u00a0da proces biolo\u0161kog starenja zapo\u010dinje ve\u0107 samim ro\u0111enjem. Premda svakim danom otkrivamo nove tajne o nama samima i svijetu koji nas okru\u017euje, jo\u0161 uvijek pouzdano ne znamo za\u0161to starimo. Interesantne odgovore na ovo pitanje daju nam \u010detiri biolo\u0161ke teorije: teorija stani\u010dnog sata, teorija slobodnih radikala, mitohondrijska teorija i teorija hormonalnog stresa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u00a0Prema teoriji stani\u010dnog sata humane stanice mogu se dijeliti najvi\u0161e 75 do 80 puta tijekom na\u0161ega \u017eivota i kako starimo one postaju sve manje sposobne za dijeljenje. Na osnovu na\u010dina kako se stanice dijele, zaklju\u010duje se da bi gornja granica trajanja ljudskog \u017eivota iznosila izme\u0111u 120 i 125 godina. Po ovoj teoriji duljina ljudskog vijeka nije se mijenjala u zdnjih desetak tisu\u0107a godina od nastanka homo sapiensa. Ono \u0161to se jeste mijenjalo je o\u010dekivano budu\u0107e trajanje \u017eivota: prosje\u010dan broj godina budu\u0107eg \u017eivota\u00a0osobe ro\u0111ene u odre\u0111enoj godini.\u00a0Nedostatak ove teorije bio je u tome \u0161to nije davala odgovor na pitanje za\u0161to stanice umiru. Danas se smatra da bi odgovor mogao le\u017eati u telomerama, za\u0161titnim strukturama na vrhovima kromosona, koje se skra\u0107uju sa svakom diobom stanice. Nakon 70 do 80 dioba, duljina telomere se dramati\u010dno smanjuje i stanica se vi\u0161e ne mo\u017ee dijeliti.\u00a0\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Teorija slobodnih radikala je mikrobiolo\u0161ka teorija starenja koja iznosi tezu da ljudi stare zbog toga \u0161to kada stanice metaboliziraju energiju pojavljuju se nusproizvodi koji uklju\u010duju nestabilne molekule kisika- slobodne radikale. Slobodni radikali odska\u010du unutar stanica o\u0161te\u0107uju\u0107i DNA i druge stani\u010dne strukture. Takva o\u0161te\u0107enja u kona\u010dnici dovode do umiranja stanica ili poreme\u0107aja poput malignih bolesti ili upalnih procesa. Obilna konzumacija hrane povezana je s porastom slobodnih radikala pa su najnovija istra\u017eivanja pokazala da ograni\u010davanje kalorijskog unosa smanjuju oksidacijska o\u0161te\u0107enja stanica koja uzrokuju slobodni radikali.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u00a0U najnovije vrijeme veliki je interes u istra\u017eivanju mogu\u0107e uloge mitohondrija u procesu starenja. Mitohondrij je si\u0107u\u0161no tjele\u0161ce koje se nalazi u stanici i slu\u017ei kao izvor energije neophodan za njeno funkcioniranje, rast i obnovu. Prema mitohondrijskoj teoriji, starenje je posljedica raspadanja mitohondrija. Zbog \u010dega bi se oni raspadali?\u00a0 Me\u0111u nusproduktima proizvodnje energije su i slobodni radikali o kojima je prethodno bilo rije\u010di. Po mitohondrijskoj teoriji, \u0161teta koju proizvode slobodni radikali inicira smo uni\u0161tavaju\u0107i ciklus koji rezultira stvaranjem sve ve\u0107eg broja slobodnih radikala. S vremenom, o\u0161te\u0107eni mitohondriji postaju sve manje sposobni da odgovore na energetske potrebe stanice. Utvr\u0111eno je da su o\u0161te\u0107enja mitohondrija povezana s kardiovaskularnim bolestima i neuro degenerativnim bolestima kao \u0161to je naprimjer demencija. Pa ipak, ne zna se to\u010dno da li ta o\u0161te\u0107enja mitohondrija uzrokuju starenje ili su ona samo popratna pojava u procesu starenja. \u00a0\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Prethodne teorije o uzrocima starenja poku\u0161avaju objasniti starenje na stani\u010dnom nivou. Teorija hormonskog stresa rezonira da starenje hormonskog sustava u tijelu mo\u017ee uzrokovati smanjenje otpornosti na stres i pove\u0107anje vjerojatnosti poboljevanja. U normalnim uvjetima, kada su ljudi pod utjecajem stresora, njihovo tijelo odgovara otpu\u0161tanjem odre\u0111enih hormona. Kod starijih osoba hormoni koji se lu\u010de pod utjecajem stresa ostaju na povi\u0161enoj razini dulje negoli kod mla\u0111ih osoba. Takvo stanje pove\u0107avane razine hormona koja se odr\u017eava dulje vrijeme odgovorna je za pove\u0107ani rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka, \u0161e\u0107erne bolesti i povi\u0161enog krvnog pritiska.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Na kraju treba re\u0107i da nema jednozna\u010dnog odgovora na pitanje koja od ovih teorija najbolje obja\u0161njava proces starenja pa je mogu\u0107e da svaki od ovih biolo\u0161kih procesa u nekoj mjeri doprinosi starenju. \u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Koliko puta smo \u010duli kako se neko godinama odli\u010dno dr\u017ei i kako mu zub vremena naizgled ne mo\u017ee ni\u0161ta. No kako god dobar \u017eivot imali i koliko god dobrog zdravlja bili, u jednom trenutku po\u010det \u0107emo starjeti. U stvari, neki smatraju da proces biolo\u0161kog starenja zapo\u010dinje ve\u0107 samim ro\u0111enjem. Premda svakim danom otkrivamo nove tajne o nama samima i svijetu koji nas okru\u017euje, jo\u0161 uvijek pouzdano ne znamo za\u0161to starimo. Interesantne odgovore na ovo pitanje daju nam \u010detiri biolo\u0161ke teorije: teorija stani\u010dnog sata, teorija slobodnih radikala, mitohondrijska teorija i teorija hormonalnog stresa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"> Prema teoriji stani\u010dnog sata humane stanice mogu se dijeliti najvi\u0161e 75 do 80 puta tijekom na\u0161ega \u017eivota i kako starimo one postaju sve manje sposobne za dijeljenje. Na osnovu na\u010dina kako se stanice dijele, zaklju\u010duje se da bi gornja granica trajanja ljudskog \u017eivota iznosila izme\u0111u 120 i 125 godina. Po ovoj teoriji duljina ljudskog vijeka nije se mijenjala u zdnjih desetak tisu\u0107a godina od nastanka homo sapiensa. Ono \u0161to se jeste mijenjalo je o\u010dekivano budu\u0107e trajanje \u017eivota: prosje\u010dan broj godina budu\u0107eg \u017eivota osobe ro\u0111ene u odre\u0111enoj godini. Nedostatak ove teorije bio je u tome \u0161to nije davala odgovor na pitanje za\u0161to stanice umiru. Danas se smatra da bi odgovor mogao le\u017eati u telomerama, za\u0161titnim strukturama na vrhovima kromosona, koje se skra\u0107uju sa svakom diobom stanice. Nakon 70 do 80 dioba, duljina telomere se dramati\u010dno smanjuje i stanica se vi\u0161e ne mo\u017ee dijeliti. <\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Teorija slobodnih radikala je mikrobiolo\u0161ka teorija starenja koja iznosi tezu da ljudi stare zbog toga \u0161to kada stanice metaboliziraju energiju pojavljuju se nusproizvodi koji uklju\u010duju nestabilne molekule kisika- slobodne radikale. Slobodni radikali odska\u010du unutar stanica o\u0161te\u0107uju\u0107i DNA i druge stani\u010dne strukture. Takva o\u0161te\u0107enja u kona\u010dnici dovode do umiranja stanica ili poreme\u0107aja poput malignih bolesti ili upalnih procesa. Obilna konzumacija hrane povezana je s porastom slobodnih radikala pa su najnovija istra\u017eivanja pokazala da ograni\u010davanje kalorijskog unosa smanjuju oksidacijska o\u0161te\u0107enja stanica koja uzrokuju slobodni radikali.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"> U najnovije vrijeme veliki je interes u istra\u017eivanju mogu\u0107e uloge mitohondrija u procesu starenja. Mitohondrij je si\u0107u\u0161no tjele\u0161ce koje se nalazi u stanici i slu\u017ei kao izvor energije neophodan za njeno funkcioniranje, rast i obnovu. Prema mitohondrijskoj teoriji, starenje je posljedica raspadanja mitohondrija. Zbog \u010dega bi se oni raspadali? Me\u0111u nusproduktima proizvodnje energije su i slobodni radikali o kojima je prethodno bilo rije\u010di. Po mitohondrijskoj teoriji, \u0161teta koju proizvode slobodni radikali inicira smo uni\u0161tavaju\u0107i ciklus koji rezultira stvaranjem sve ve\u0107eg broja slobodnih radikala. S vremenom, o\u0161te\u0107eni mitohondriji postaju sve manje sposobni da odgovore na energetske potrebe stanice. Utvr\u0111eno je da su o\u0161te\u0107enja mitohondrija povezana s kardiovaskularnim bolestima i neuro degenerativnim bolestima kao \u0161to je naprimjer demencija. Pa ipak, ne zna se to\u010dno da li ta o\u0161te\u0107enja mitohondrija uzrokuju starenje ili su ona samo popratna pojava u procesu starenja. <\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Prethodne teorije o uzrocima starenja poku\u0161avaju objasniti starenje na stani\u010dnom nivou. Teorija hormonskog stresa rezonira da starenje hormonskog sustava u tijelu mo\u017ee uzrokovati smanjenje otpornosti na stres i pove\u0107anje vjerojatnosti poboljevanja. U normalnim uvjetima, kada su ljudi pod utjecajem stresora, njihovo tijelo odgovara otpu\u0161tanjem odre\u0111enih hormona. Kod starijih osoba hormoni koji se lu\u010de pod utjecajem stresa ostaju na povi\u0161enoj razini dulje negoli kod mla\u0111ih osoba. Takvo stanje pove\u0107avane razine hormona koja se odr\u017eava dulje vrijeme odgovorna je za pove\u0107ani rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka, \u0161e\u0107erne bolesti i povi\u0161enog krvnog pritiska.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Na kraju treba re\u0107i da nema jednozna\u010dnog odgovora na pitanje koja od ovih teorija najbolje obja\u0161njava proces starenja pa je mogu\u0107e da svaki od ovih biolo\u0161kih procesa u nekoj mjeri doprinosi starenju. <\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\n<p> [cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-760","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/760"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=760"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":768,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/760\/revisions\/768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}