{"id":796,"date":"2012-12-24T11:28:44","date_gmt":"2012-12-24T10:28:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=796"},"modified":"2012-12-24T11:34:13","modified_gmt":"2012-12-24T10:34:13","slug":"privatna-mirovina-sanak-pusti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/?p=796","title":{"rendered":"Privatna mirovina- sanak pusti"},"content":{"rendered":"

\"Lamp<\/a><\/p>\n

Jeste li primijetili da se kod nas nikada ne govori samo o mirovinskom osiguranju ve\u0107 se uvijek govori o reformi mirovinskog osiguranja. Zdravo razumski znamo da se reformirati ili preoblikovati mo\u017ee samo ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 formirano odnosno oblikovano. No, s obzirom da je reforma mirovinskog osiguranja trajno stanje to mo\u017ee samo zna\u010diti da ona ili nije mogu\u0107a ili je sustav tako napravljen da ne mo\u017ee izdr\u017eati \u017eivotnu provjeru.<\/p>\n

Zadnjih desetak godina u svijetu je, uglavnom u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji, mantra privatno mirovinsko osiguranje kao nadogradnja javnog mirovinskog osiguranja. Svi se kunu u nu\u017enost postojanja privatne mirovine, zapravo \u017eivotne rente, kao odraza brige svakog pojedinca za vlastitu sudbinu u starosti. I sve bi bilo u redu kada bi se ona mogla ostvariti na fer i po\u0161ten na\u010din. Za sada, to je gotovo nemogu\u0107a misija, pogotovo kod nas. Ovdje bi se \u00a0moglo citirati Voltera koji je rekao: \u201eOpasno je biti u pravu kada je vlada u krivu\u201c.<\/p>\n

Kupovina \u017eivotne rente je odluka koja mo\u017ee utjecati na \u017eivotni standard u decenijima koji dolaze. Povrh toga, takva odluka je nepovratna tako da je vrlo va\u017eno da ona bude temeljena na dobrom poznavanju \u010dinjenica. Na\u017ealost, i u svijetu i kod nas evidentna je financijska nepismenost. Istra\u017eivanja u Americi pokazuju da mnogi pedeset godi\u0161njaci nisu u stanju izvesti ni elementarni jednostavni kamatni ra\u010dun niti da razumiju \u0161to je zapravo inflacija.\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

Fer i po\u0161tena \u017eivotna renta je ona koja u prosjeku nositelju rente ispla\u0107uje rentu koja odgovara upla\u0107enoj premiji. Za \u017eivotnu rentu mo\u017ee se objektivno procijeniti da li ona pru\u017ea adekvatnu vrijednost za ulo\u017eeni novac. To se, izme\u0111u ostaloga, radi preko pokazatelja vrijednosti novca. Potpunosti radi recimo da se on zasniva na izra\u010dunu o\u010dekivane sada\u0161nje diskontirane vrijednosti rentnih isplata u odnosu na nov\u010danu cijenu \u017eivotne rente.\u00a0<\/p>\n

Jedini\u010dna vrijednost pokazatelja vrijednosti novca zna\u010di da za svaku kunu ulo\u017eenu u rentu danas, ugovaratelj rente mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e primiti sutra jednu kunu pod dana\u0161njim uvjetima, odnosno da je osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo izra\u010dunalo premiju (cijenu) po fer aktuarskoj bazi. Op\u0107enito, premija koju osiguratelj napla\u0107uje ve\u0107a je od sada\u0161nje vrijednosti budu\u0107ih isplata, odnosno pokazatelj vrijednosti novca manji je od jedan, \u0161to zna\u010di da osiguratelj u cijenu ugra\u0111uje svoje tro\u0161kove poslovanja. Ovo je sasvim razumljivo ali se postavlja pitanje koja je fer i razumna visina tro\u0161kova. Postoje mi\u0161ljenja da bi racionalna osoba ra\u0111e prihvatila rentu s pokazateljem vrijednosti u visini od 0.8, nego li se upustila u optimalne sheme pra\u017enjenja svoga imetka uz ulaga\u010dku strategiju. Evo nekih vrijednosti pokazatelja vrijednosti novca za odabrane zemlje:<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

ZEMLJA<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

RASPON POKAZATELJA<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Australija<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0,85-0,96<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Engleska<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0,85-0,90<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Njema\u010dka<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0,86-0,94<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

SAD<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0,75-0,81<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

A kako stvari stoje sa nama? Isplati li nam se osiguravati mirnu starost kupovinom \u017eivotne rente ili pak nastaviti plivati u bespu\u0107u financijske i dru\u0161tvene stvarnosti? Iznos pokazatelja vrijednosti novca na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu \u017eivotnih odnosno mirovinskih renti mo\u017eete saznati ako me kontaktirate.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<\/p>\n

Jeste li primijetili da se kod nas nikada ne govori samo o mirovinskom osiguranju ve\u0107 se uvijek govori o reformi mirovinskog osiguranja. Zdravo razumski znamo da se reformirati ili preoblikovati mo\u017ee samo ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 formirano odnosno oblikovano. No, s obzirom da je reforma mirovinskog osiguranja trajno stanje to mo\u017ee samo zna\u010diti da ona ili nije mogu\u0107a ili je sustav tako napravljen da ne mo\u017ee izdr\u017eati \u017eivotnu provjeru.<\/p>\n

Zadnjih desetak godina u svijetu je, uglavnom u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji, mantra privatno mirovinsko osiguranje kao nadogradnja javnog mirovinskog osiguranja. Svi se kunu u nu\u017enost postojanja privatne mirovine, zapravo \u017eivotne rente, kao odraza brige svakog pojedinca za vlastitu sudbinu u starosti. I sve bi bilo u redu kada bi se ona mogla ostvariti na fer i po\u0161ten na\u010din. Za sada, to je gotovo nemogu\u0107a misija, pogotovo kod nas. Ovdje bi se moglo citirati Voltera koji je rekao: \u201eOpasno je biti u pravu kada je vlada u krivu\u201c.<\/p>\n

Kupovina \u017eivotne rente je odluka koja mo\u017ee utjecati na \u017eivotni standard u decenijima koji dolaze. Povrh toga, takva odluka je nepovratna tako da je vrlo va\u017eno da ona bude temeljena na dobrom poznavanju \u010dinjenica. Na\u017ealost, i u svijetu i kod nas evidentna je financijska nepismenost. Istra\u017eivanja u Americi pokazuju da mnogi pedeset godi\u0161njaci nisu u stanju izvesti ni elementarni jednostavni kamatni ra\u010dun niti da razumiju \u0161to je zapravo inflacija. <\/p>\n

Fer i po\u0161tena \u017eivotna renta je ona koja u prosjeku nositelju rente ispla\u0107uje rentu koja odgovara upla\u0107enoj premiji. Za \u017eivotnu rentu mo\u017ee se objektivno procijeniti da li ona pru\u017ea adekvatnu vrijednost za ulo\u017eeni novac. To se, izme\u0111u ostaloga, radi preko pokazatelja vrijednosti novca. Potpunosti radi recimo da se on zasniva na izra\u010dunu o\u010dekivane sada\u0161nje diskontirane vrijednosti rentnih isplata u odnosu na nov\u010danu cijenu \u017eivotne rente. <\/p>\n

Jedini\u010dna vrijednost pokazatelja vrijednosti novca zna\u010di da za svaku kunu ulo\u017eenu u rentu danas, ugovaratelj rente mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e primiti sutra jednu kunu pod dana\u0161njim uvjetima, odnosno da je osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo izra\u010dunalo premiju (cijenu) po fer aktuarskoj bazi. Op\u0107enito, premija koju osiguratelj napla\u0107uje ve\u0107a je od sada\u0161nje vrijednosti budu\u0107ih isplata, odnosno pokazatelj vrijednosti novca manji je od jedan, \u0161to zna\u010di da osiguratelj u cijenu ugra\u0111uje svoje tro\u0161kove poslovanja. Ovo je sasvim razumljivo ali se postavlja pitanje koja je fer i razumna visina tro\u0161kova. Postoje mi\u0161ljenja da bi racionalna osoba ra\u0111e prihvatila rentu s pokazateljem vrijednosti u visini od 0.8, nego li se upustila u optimalne sheme pra\u017enjenja svoga imetka uz ulaga\u010dku strategiju. Evo nekih vrijednosti pokazatelja vrijednosti novca za odabrane zemlje:<\/p>\n

\n

ZEMLJA<\/p>\n

RASPON POKAZATELJA<\/p>\n

Australija<\/p>\n

0,85-0,96<\/p>\n

Engleska<\/p>\n

0,85-0,90<\/p>\n

Njema\u010dka<\/p>\n

0,86-0,94<\/p>\n

SAD<\/p>\n

0,75-0,81<\/p>\n

\n

A kako stvari stoje sa nama? Isplati li nam se osiguravati mirnu starost kupovinom \u017eivotne rente ili pak nastaviti plivati u bespu\u0107u financijske i dru\u0161tvene stvarnosti? Iznos pokazatelja vrijednosti novca na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu \u017eivotnih odnosno mirovinskih renti mo\u017eete saznati ako me kontaktirate.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

[cijeli tekst..]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-796","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/796"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=796"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/796\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":801,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/796\/revisions\/801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=796"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=796"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.svijetmirovina.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=796"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}