Pogledajmo izračun privremene starosne mirovine namijenjen članovima dobrovoljnog mirovinskog fonda koji se isplaćuje tijekom 5 do 15 godina od strane Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva. Konkretan izračun dobrovoljne mirovine napravljen je na njihovom web portalu čija je adresa www.rmod.hr:
| Iznos jednokratne uplate | 50.000,00 Kn |
| Trajanje isplate mirovine | 5 godina |
| Postotak jednokratne isplate | 0% |
| Izbor mirovine | mjesečna |
| Izračunata mjesečna mirovina | 849,55 Kn |
Kada se analizira ovaj izračun dolazi se do zaključka da je mjesečna mirovina izračunata na bazi kamatne stope od 0,75%!
Raiffeisen Bank istovremeno nudi za depozite s jednokratnom uplatom s fiksnom kamatnom stopom za iznos štednog uloga u kunama većim od 2000,00 i oročenjem preko 1 mjeseca kamatnu stopu od 2,40% a na oročenje preko jedne godine kamatnu stopu od 3,90%.
Zamislite sada ovakvo poslovanje. Po sili zakona građanin meni da 50000 kuna a ja se obvežem da ću mu isplaćivati rentu uz kamatnu stopu od 0,75%. Odem iza ugla u banku i ta ista sredstva oročim preko prikladnog portfelja s različitim dospijećima i odgovarajućim kamatnim stopama a razliku spremim u džep.
Kada bih bio cinik to bih nazvao mudrim ekonomskim izrazom“arbitraža“. Pod arbitražom se u ekonomiji podrazumijeva iskorištavanje cjenovnih dispariteta između dva ili više financijskih instrumenata u cilju postizanja bez rizičnog ekonomskog profita. Na Balkanu se to pak naziva metodom „snađi se druže“.
Ovakva „arbitraža“ bi bila legitimna kada bi sudionici u poslu dragovoljno pristali na takvu transakciju. Problem je u tome što svatko tko štedi za mirovinu kroz ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond mora sklopiti ugovor o isplati tako prikupljenih novčanih sredstava s Raiffeisen mirovinskim osiguravajućim društvom i na taj način po sili zakona raditi u korist vlastite štete.
Na žalost, ili užas ako hoćete, svih onih koji su mislili štedjeti za vlastitu privatnu mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, nova mirovinska arhitektura nastavlja istu politiku s time što će se samo povećati broj mirovinskih osiguravajućih društava. U teoriji, konkurencija bi trebala natjerati društva da podignu kamatne stope, odnosno povećaju mjesečne mirovinske isplate, no naša dosadašnja tržišna iskustva ne daju nam za pravo da se tome nadamo.
I na kraju spomenimo da su prema podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u lipnju 2012 godine bile za 5% veće od onih u lipnju prošle godine.
Kviz: Da li bi svoja novčana sredstva uložili uz kamatnu stopu od 0,75% pri inflaciji od 5%?
Ako je vaš odgovor „da“ onda ste iskreni pobornik nove mirovinske reforme a ako je vaš odgovor „ne“ onda ste nepopravljivi idealist.
