Stručnjaci koji se bave mirovinskom problematikom u svijetu prepoznaju da je za dobro funkcioniranje kapitaliziranog mirovinskog sustava nužno potrebno dobro funkcioniranje tržišta životnih renti odnosno entiteta koji se bave isplatama mirovina. To je stoga što rente igraju bitnu ulogu u pretvaranju akumulirane mirovinske štednje koja se sprovodi putem fondova u redovita mirovinska primanja koja se jamče tokom cijeloga života umirovljenika. Pri tome je od najvećeg značaja procjena i utjecaj parametara na novčanu vrijednost rentnih proizvoda od kojih su dominante korištene tablice smrtnosti i kamatne stope s kojima se diskontiraju novčani tokovi.

Kod nas se mirovine isplaćuju putem mirovinskih osiguravajućih društava koja nude veliki broj vrsta i oblika mirovina. Pitanje je jesu li te mirovine preskupe? Za sada, isplatu mirovina nude Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo i visine ponuđenih mirovina su gotovo iste. Kao ilustrativni primjer uzet ću iznos pojedinačne doživotne starosne mirovine iz obveznog osiguranja čije je visina nepromjenjiva. Informativni iznos te mirovine dobio sam putem kalkulatora mirovine Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva( rmod.hr/kalkulatori-mirovine) uz slijedeće pretpostavke:

Iznos kapitaliziranih sredstava: 100.00 ,00 EUR

Dob korisnika na datum umirovljenja: 65 godina

Iznos jednokratne isplate: 0%

Pojedinačna doživotna mjesečna starosna mirovina: 530,24 EUR

Sada možemo izračunati, uz koje aktuarske pretpostavke bi cijena mirovine u visini od 530,24 EUR mjesečno iznosila 100.000,00 EUR. Rezultat izračuna pokazuje da bi se to moglo ostvariti uz sljedeće pretpostavke:

Osnovne tablice smrtnosti: Tablice mortaliteta RH 2010.-2012.

Godišnje poboljšanje smrtnosti: 1%

Kamatna stopa: 1,08% godišnje

U cilju uračunavanja povećanja dugovječnosti pretpostavio sam da se smrtnost poboljšava svake godine kako osoba stari za 1% (stopa smrtnosti se smanjuje). Ovo je konzervativna pretpostavka u izračunima koja uzima u obzir trend rasta dugovječnosti ukupne populacije stanovništva.

Ovdje upada u oči podatak o kamatnoj stopi koja je korištena u vrednovanju mirovine. Da sam pri vrednovanju ove mirovine koristio kamatnu stopu u visini od samo 2% godišnje, što je inače ciljana stopa inflacije u EU, tada bi cijena iste mirovine iznosila 92.000,00 EUR. Ostavljam svima da sami donesu sud o tome je li ova mirovina preskupa ili nije. Možete si, recimo, postaviti pitanje da li bi vlastita novčana sredstva uložili u kreditnu instituciju koja vam nudi kamatnu stopu od 1% godišnje. Ako bi odgovor bio potvrdan onda bi za vas mirovina bila fer i pošteno izračunata, a u suprotnom bi mogli zaključiti da je ova obvezna mirovina iz II stupa preskupa.

[cijeli tekst..]

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koje se naziva i trećim mirovinskim stupom sprovodi se u dvije faze. U prvoj fazi se prikupljaju uplate člana u dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja mirovinsko društvo, a potom se, nakon ostvarivanju prava na mirovinu, članu fonda iz do tada prikupljenih sredstava isplaćuje mirovina koju provodi mirovinsko osiguravajuće društvo ili pod određenim uvjetima mirovinsko društvo.

Dobrovoljni mirovinski fondovi prikupljaju novčana sredstva uplatama na osobne račune članova fonda i ulažu ta sredstva sa svrhom povećanja vrijednosti osobnog računa fonda sa kojim će se kupovati mirovina u fazi isplate mirovine iz trećeg mirovinskog stupa. Stoga je važno odabrati mirovinski fond koji bi nam mogao prikupiti što više sredstava na našem osobnom računu odnosno osigurati što veću mirovinu.

Za one koji se pripremaju za štednju u trećem mirovinskom stupu i one koji već u njemu štede korisne mogu biti informacije o prinosima koje su do sada ostvarili otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi. Naravno, do sada ostvareni prinosi nisu garancija ostvarivanja budućih prinosa, ali ipak mogu dati naslutiti neke trendove. U sljedećoj tablici navodim prinose otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova(nadalje u tekstu ODMF) u razdoblju od 2018. do 2023. prema podacima iz godišnjeg izvješća za 2023. koje je objavila HANFA.

Fond 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. Prosjek Inflacija (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) AZ Benefit ODMF -0,07% 6,56% -0,44% 0,55% -6,53% 5,07% 0,77% 3,89% AZ Profit ODMF -2,53% 10,45% -1,26% 7,03% -6,33% 12,59% 3,08% 3,89% Croatia osiguranje ODMF -1,52% 12,20% 0,39% 5,92% -7,55% 10,14% 3,03% 3,89% Croatia osiguranje 1000 A ODMF 5,23% 13,76% 0,82% 7,69% -10,47% 12,60% 4,61% 3,89% Croatia osiguranje 1000 C ODMF 2,45% 5,37% 1,76% 0,76% -4,05% 3,37% 1,57% 3,89% Erste Plavi Expert ODMF -2,09% 12,60% -3,00% 11,26% -4,16% 13,42% 4,38% 3,89% Erste Plavi Protect ODMF 5,40% 6,85% 0,42% -0,30% -6,44% 4,75% 1,68% 3,89% Raiffeisen ODMF 1,61% 8,86% -1,04% 8,12% -4,99% 8,26% 3,33% 3,89%

U tablici sam dodatno prikazao i prosječne prinose na godišnjoj razini u predmetnom razdoblju kao i prosječni iznos inflacije. Kao što se iz prethodne tablice vidi, fondovi su ostvarili različite prinose, ali ako se u obzir uzme inflacija prinosi gotovo svih fondova su vrlo slabi.

Članovi pojedinih fondova mogu ostati u odabranom fondu ili promijeniti fond ako im se to isplati. Član prvobitno odabranog dobrovoljnog mirovinskog fonda može prenijeti sredstava sa svog osobnog računa u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Izlazak iz članstva u fondu moguć je samo uz uvjet istovremenog ulaska u članstvo u drugom fondu sve dok nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu. Za izlazak iz članstva u fondu i prijenos sredstava u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo obračunava se i naplaćuje izlazna naknada od ukupnog iznosa na osobnom računu fonda u visini od 1,75%. Tako bi za prijenos iznosa od recimo 50.000 € platili 875 €. Izlazna naknada ne naplaćuje se prilikom prijenosa sredstava člana fonda u drugi fond kojim upravlja isto mirovinsko društvo.

U svakom slučaju treba imati na umu da je odabir dobrovoljnog mirovinskog fonda vrlo složen financijski poduhvat sa mogućim dugoročnim ozbiljnim posljedicama. Evo jednog primjera.

Pretpostavimo da imamo dvije osobe koje su se odlučile da uplaćuju po 100 € mjesečno u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove po svome izboru počevši od 2018. Prva osoba je uplaćivala svoja sredstva u AZ Benefit ODMF a druga u Erste Plavi Expert ODMF.

Procijenjeni iznos sredstava na osobnom računu člana AZ Benefit ODMF na kraju 2023. na temelju prinosa fonda kako je prikazano u prethodnoj tablici iznosio bi, zaokruženo, 7.900,00 €, a zarada fonda u tome razdoblju iznosila bi 700,00 €. U procjenu su uključena i državna poticajna sredstva. Za usporedbu ukupne redovne uplate u fond u razmatranom razdoblju iznosile su 7.200,00.

S druge pak strane procijenjeni iznos sredstava na osobnom računu člana Erste Plavi Expert ODMF na kraju 2023. na temelju prinosa fonda kako je prikazano u prethodnoj tablici iznosio bi, zaokruženo, 9.300,00 €, a zarada fonda u tome razdoblju iznosila bi 2.100,00 €. U procjenu su uključena i državna poticajna sredstva. Za usporedbu ukupne redovne uplate u fond u razmatranom razdoblju iznosile su 7.200,00 €.

Ovo su dva ekstremna slučaja koja ilustriraju važnost izbora otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Da ne bi stvari ostale nedorečene treba naglasiti da su predmetni izračuni dati u nominalnim iznosima. Realna vrijednost novčanih iznosa dobila bi se tek uvođenjem u izračune ostvarene stope inflacije u razmatranom razdoblju.

[cijeli tekst..]

Bez ulaženja u širu diskusiju o problematici životnih renti pogledajmo usporedbu financijske isplativosti kupovine privremene dobrovoljne mirovine koje nudi naše mirovinsko osiguravajuće društvo i samoosiguranja pri kojem sami upravljamo iscrpljivanjem svoje ušteđevine koju smo pripremili za mirovinu.Imamo 65 godina i 100.000 EUR ušteđevine.Planirano kupiti privremenu dobrovoljnu mirovinu na ugovoreno razdoblje od 20 godina.Putem kalkulatora mirovine jednog od naša dva mirovinska osiguravajuća društva utvrđujemo da bi takva mirovina iznosila 407,21 EUR, nominalno.Ako umjesto toga jednostavno raspodijelimo 100.000 EUR na 240 razdoblja na raspolaganju će nam biti mjesečni iznos od 416,17 EUR, nominalno.Ako pak kojim slučajem možemo svoju ušteđevinu uložiti na neki račun koji bi nam nosio samo 1% godišnje kamate mogli bi računati sa povlačanjem iznosa od 461,79 EUR mjesečno, a uz kamatu od 2% godišnje mogli bi računati sa povlačenjem 509,64 EUR mjesečno.

[cijeli tekst..]

U mojoj knjizi Mirovinsko osiguravajuće društvo: principi i praksa, pokušao sam dati odgovor na sljedeću dilemu. Je li bolje isplaćivati dio mirovine izravno iz mirovinskog fonda ili je pak bolje isplaćivati mirovinu iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Budući da je ova problematika uvijek aktualna prenosim tekst iz knjige u cijelost. Pretpostavimo da ste navršili 60 godina i da ste na osobnom računu u svome mirovinskom fondu prikupili 300.000 kuna. Ostvarili ste pravo na mirovinu i razmišljate o mogućim načinima isplate zaslužene mirovine putem mirovinskog društva koje upravlja vašim mirovinskim fondom. Ako vam je odmah potrebna gotovina, tada možete podići 30 posto od ukupnih sredstava koje imate u fondu, u ovom slučaju 90.000 kuna. Nakon podizanja toga iznosa na vašem osobnom računu u fondu je ostalo 210.000 kuna. Sada se morate odlučiti između dvije opcije. Hoćete li izabrati isplatu maksimalnog iznosa od 100.000 kuna kao privremenu isplatu mirovine putem fonda i prijenos ostatka od 110.000 kuna u odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo ili ćete odmah prenijeti svih 210.000 kuna u MOD s kojim ćete sklopiti ugovor o isplati mirovine? Osnovna je dilema što se više isplati? Zahtijevati isplatu iznosa od 100.000 kuna putem fonda ili prenijeti taj iznos u MOD i ugovoriti isplatu mirovine u skladu s ponuđenim mirovinskim programom. Uzmimo da ste se odlučili primati mjesečnu mirovinu iz fonda tijekom idućih 5 godina, odnosno 60 mjeseci, na temelju iznosa od 100.000 kuna. Ako je na dan umirovljenja cijena udjela iznosila, recimo, 141 kunu, imate pravo na mjesečnu mirovinu od 11,8203 (=100.000/141/60) udjela po cijeni udjela na dan isplate mirovine. Pritom morate imati na umu da ste sada izloženi riziku promjene cijena udjela, a time i promjeni visine iznosa vaše mirovine. Dakle, iznos mirovne vam nije fiksan nego promjenljiv. Na primjer, pretpostavimo li optimistično da će cijene udjela u našem fondu rasti po stopi 2 posto godišnje u sljedećih 5 godina, kretanje iznosa naše prosječne mirovine po godinama bi, pojednostavljeno, moglo izgledati kao što je prikazano u sljedećoj tablici.

Godina Broj udjela Cijena udjela (kn) Mirovina (kn) (1) (2) (3) (4)=(2)*(3) 1 11,8203 141,0000 1.666,67 2 11,8203 143,8200 1700,00 3 11,8203 146,6964 1.734,00 4 11,8203 149,6303 1.768,68 5 11,8203 152,6229 1.804,05 Prosjek 1.734,68

Po ovome scenariju naša prosječna mirovina za cijelo bi razdoblje isplate iznosila 1.734,68 kuna. No pretpostavimo li pesimistično da će cijene udjela u našem fondu padati po stopi od 2 posto godišnje u sljedećih 5 godina, kretanje iznosa naše prosječne mirovine po godinama bi, pojednostavljeno, moglo izgledati kao što je prikazano u sljedećoj tablici.

Godina Broj udjela Cijena udjela (kn) Mirovina (kn) (1) (2) (3) (4)=(2)*(3) 1 11,8203 141,0000 1.666,67 2 11,8203 138,1800 1.633,33 3 11,8203 135,4164 1.600,67 4 11,8203 132,7081 1568,65 5 11,8203 130,0539 1.537,28 Prosjek 1.601,32

Po ovome bi scenariju naša prosječna mirovina za cijelo razdoblje isplate iznosila 1.601,32 kuna. Prethodno procijenjene iznose mirovina treba sada usporediti s onima koji se mogu očekivati prema isplatama putem mirovinskih osiguravajućih društava u skladu s istim mirovinskim programom. Pogledajmo sada koliki iznos fiksne mirovine možemo očekivati nakon što odaberemo isplatu mirovine putem MOD-a poslije doznake iznosa 100.000 kuna. Za sada, HRMOD nudi standardnu privremenu mirovinu u trajanju isplate od 5 godina u visini 1642 kune. Navedeni iznos mirovine je fiksan i zajamčen tijekom cijelog vremena trajanja isplate. Gore prikazani iznosi izračunanih mirovina daju nam odgovor na prethodno postavljenu dilemu. Ako ste skloni riziku i procjenjujete da bi u narednom petogodišnjem razdoblju vaš fond mogao ostvariti visoke prinose, tada je isplativija isplata mirovine putem mirovinskog društva odnosno fonda. No, ako ste osoba koja nije sklona riziku i nije financijski educirana, tada je bolja opcija isplata mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva.

[cijeli tekst..]

Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima[1] (nadalje u tekstu Zakon) detaljno propisuje uvjete za osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, tako zvanog III. stupa. Za potencijalnog člana fonda, to jest osobe koja ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o članstvu u fondu, najvažnije su odredbe kojima se regulira članstvo u fondu. I dok su odredbe Zakona koje propisuju uvjete za početak članstva u fondu opširne, one koje se odnose na izlazak iz članstvu nisu tako opširne.

Prema Zakonu, član otvorenog fonda može izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu. No neovisno o prethodnom, ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, izlazak iz članstva moguć je samo uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom fondu. Ukratko, jednom kada se pristupi fondu iz njega se ne može izaći prije nego li se ispune uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu. Prava iz ovog osiguranja član dobrovoljnog mirovinskog fonda može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života ako je ugovor s fondom sklopio nakon 1. siječnja 2019., odnosno s navršenih 50 godina života ako je ugovor s fondom sklopio prije 31. prosinca 2018. Dob od 55 godina se odnosi na privremene mirovine, a isplata doživotne mirovine može se ostvariti s navršenih 60 godina života.

Na mrežnim stranicama dobrovoljnih mirovinskih fondova postoje stranice pod nazivom „Najčešće postavljena pitanja“. Tamo se daju pojašnjenja na najčešće postavljena pitanja članova fonda, a koja su bitna za ostvarivanje prava vezanih za članstvo u fondu. Uglavnom, pojašnjenja vezana za izlazak iz članstva nisu na tom popisu. Svejedno, ona su navedena u ugovoru o članstvu koji regulira odnos mirovinskog društva i člana fonda.

Tako se u prospektu fonda koji je sastavni dio ugovora standardno navodi da član fonda može, u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu koje upravlja fondom, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga. Ako je ugovor o članstvu sklopljen primjenom posebnih propisa o prodaji financijskih usluga sklapanjem ugovora na daljinu, rok za raskid može iznositi 30 dana od dana kada je član obaviješten o sklapanju ugovora o članstvu. U tim slučajevima mirovinsko društvo će u roku od sedam dana od dana primitka izjave, uplatitelju vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

Isto tako, ako je član fonda u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, društvo će vratiti sredstva s osobnog računa člana, uz uvjet da je član fonda obavijestio društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fonda i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava. U navedenom slučaju društvo će članu fonda, sedam dana od dana primitka izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava, vratiti sredstva s osobnog računa člana fonda, pri čemu je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza društva.

Ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, izlazak iz članstva moguć je jedino uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom dobrovoljnom mirovinskom fondu istog ili nekog drugog mirovinskog društva.

Postoje situacije kada su čovjeku nužno potrebni novci, na primjer u slučaju plaćanja dugova, kupovine nekretnine za život ili plaćanja troškova za zdravstvene potrebe. Nažalost, oni će biti blokirani na njegovom osobnom računu u fondu vjerojatno dugi niz godina i koji mu tada neće značiti više ništa. Stoga treba dobro odvagati sve alternative privatne štednje za mirovinu prije negoli se odlučimo za mirovinsku štednju u III. stupu.

[1] NN 19/14, 29/18, 115/18

[cijeli tekst..]