30.07.2012.

Starost i stres

Koliko god mi imali godina, svoje roditelje prihvaćamo kao gotovu činjenicu. Oni su uvijek bili s nama i oni će tu uvijek i biti. Od najranije dobi pa kasnije tokom odrastanja oni su nam oduvijek izgledali „nepoderivi“, uvijek su bili tu da nas poduče i ukažu nam na pravi put, bili su u stanju da podižu i uzdržavaju obitelj i nikada nisu bili pod stresom. Kako smo samo bili u krivu! Kasnije, kada smo i sami zasnovali svoju obitelj i podizali svoju vlastitu djecu i počeli se susretati sa ozbiljnim životnim problemima shvatili smo da su se naši roditelji za nas borili i brinuli najbolje što su mogli ali da „nepoderivi“ sigurno bili nisu. To saznanje potencirano je tek kada smo vidjeli naše roditelje u dubokoj starosti, boli ili na samrti.

Starost je životna dob koja donosi mnoge promjene. Ponajprije tu je umirovljenje, smrti najbližih rođaka i prijatelja, urušavanje zdravlja a sve skupa praćeno velikom financijskom nesigurnošću. Svaka od prethodnih situacija ili stanja zahtijeva određeno prilagođavanje i svaka nosi u sebi stres i prijetnju našem zdravlju i blagostanju. Zapravo, sve što želim reći već je davno izrekao Tin Ujević:

„Kako je teško biti slab,

kako je teško biti sam,

i biti star a biti mlad!

I biti slab, i nemoćan,

i sam bez igdje ikoga,

i nemoćan i očajan …“

No, srećom, na starost se može gledati i kao na stanje svijesti. Vi ste stari koliko se osjećate starima. Koliko puta smo čuli da je netko „starmali“, netko može biti star u dobi od 40 godina a netko pak može imati mlado srce i u dobi od 70 godina. Izbor, dobrim dijelom ovisi o vama. Vi se možete usredotočiti na stresogeni dio starosti ili pak na onaj ugodniji dio. Možete sami sebe sažalijevati što idete u mirovinu „u punoj snazi“ ali isto tako možete biti sretni što ćete pred sobom imati puno vremena koje će vam omogućiti da se bavite s onim što ste prije željeli ali jednostavno niste mogli ili stigli. Izbor o tome na što ćemo se fokusirati ovisi jedino o nama. Naravno, postoje trenutci kada nas tuga razdire a duša boli no, općenito, život ide dalje i mi nemamo drugog izbora želimo li biti sretni i dobroga zdravlja.

[cijeli tekst..]

16.07.2012.

Optimalna strategija povlačenja novaca iz mirovinskog portfelja

Otići u mirovinu bez ušteđevine nije dobar predznak budućih umirovljeničkih dana no neprikladno trošenje akumuliranog mirovinskog portfelja može također rezultirati ozbiljnim problemima. Novce koje smo spremili za umirovljeničke dane treba trošiti tako da maksimiziraju doživotni umirovljenički prihod.

Pokazuje se da su najbolje strategije povlačenja novca iz mirovinskog portfelja one koje se dinamički prilagođavaju prema promjenama na tržištu i dugovječnosti.

Najjednostavnija i najpoznatija strategija, pravilo 4 posto, koja pretpostavlja da se svake godine povlači iz fonda 4 posto sredstava, prilagođenih na stopu inflacije, ne vodi računa niti o tržišnim prilikama niti o dugovječnosti umirovljenika. Stoga je ova strategija najmanje efikasna u maksimiziranju doživotnog prihoda umirovljenika. Isto vrijedi i za strategiju prema kojoj se svake godine povlači isti novčani iznos.

Najpraktičnija i najefikasnija strategija je ona koja uzima u obzir dugovječnost u stopi povlačenja novca kao faktor koji uključuje preostalo očekivano trajanje života.

Naprimjer, neka umirovljenik u dobi od 70 godina života ima portfelj ili jednostavnije rečeno ušteđevinu u visini od 200000 EUR. Pitanje je koji je optimalni iznos koji on može mjesečno podići sa svog štednog računa.

Na raspolaganju mu je strategija koja počiva na pravilu 4 posto bez ugrađene inflacije, s ugrađenom inflacijom od 2 posto i strategija koja uzima u obzir dugovječnost. Ovisno o izabranoj strategiji on bi mogao mjesečno podizati sa svog štednog računa (portfelja) iznose kako je prikazano na grafikonu.

Izračun je temeljen na američkim rentnim tablicama 2000.

 

 

 

[cijeli tekst..]

15.07.2012.

Obiteljska skrb online

Kada se radi o skrbi za starije, bolesne i nemoćne najveći teret, uglavnom, podnose članovi najuže obitelju. Svaki slučaj priča je za sebe i samo članovi najuže obitelji znaju što su sve podnijeli i kojim sredstvima su se služili da bi oni o kojima su se skrbili imali koliko toliko dostojan život. Naša javnost nije previše senzibilizirana za ovakve teme a trebala bi biti, budući da se s ovim problemima susreće dobar dio naše populacije. Sada je već svima jasno da se svatko mora prvenstveno brinuti sam za sebe a tek onda tražiti pomoć od države. I premda je svima sve jasno i dalje je starost i briga za starije izvan fokusa naše javnosti. Valjda se misli da država nema novaca ni za mlade a kamoli za starije. Stoga se obitelj treba sama snalaziti u rješavanju problema vezanih za brigu za starije osobe. Možda nije iznenađujuće ali Internet i ovdje može biti od velike pomoći. Kao i uvijek, u nedostatku domaćih podataka i informacija, dobar pokazatelj mogu biti neka strana iskustva. Pew Interenet Project i California HealthCare Foundation sproveli su istraživanje čiji cilj je bio otkrivanje ključnih faktora u poboljšanju nivoa skrbi za stariju populaciju.

Prema njihovom izvještaju, 30 posto odraslih Amerikanaca pomaže svojim najmilijima u ostvarivanju njihovih potreba ili kućanskim poslovima, vođenju financija, dogovaranju raznih vanjskih usluga ili ih redovito obilaze da vide kako su. Većina ih brine za odrasle poput svojih roditelja i supružnika, ali postoji i mala grupa osoba koja se brine za dijete koje je ima invaliditet ili ozbiljne zdravstvene probleme. Statistički to izgleda ovako:

24 posto odraslih Amerikanaca brine za odrasloga 3 posto odraslih Amerikanaca brine za dijete s ozbiljnim zdravstvenim problemima 3 posto odraslih Amerikanaca brine i za odrasloga i za dijete 70 posto odraslih Amerikanaca ne skrbi za svoje najmilije

Osam od deset pružatelja skrbi, njih 79 posto, ima redovit pristup Internetu. Od ovih, 88 posto traži online zdravstvene informacije, i to u puno većoj mjeri od ostalih internetskih korisnika, o svim zdravstvenim pitanjima od određenih tretmana do terminalnih odluka.

Istraživanje je pokazalo da oni koji brinu o drugima koriste Internet kao značajno oruđe u upravljanju obiteljskom brigom i zaštitom starijih i nemoćnih. Pružatelji skrbi ne zadovoljavaju samo fizičke i emocionalne potrebe svojih najmilijih već i one koje se tiču različitih informacijskih potreba, a Internet je tu ključni faktor.

[cijeli tekst..]