19.12.2010.

Generacija Y nedovoljno štedi za mirovinu

Svijet je ušao u novu ekonomsku normalu koja je karakterizirana malim plaćama, nesigurnim zaposlenjem i sve većim pritiskom na mirovinske sustave. Sve bi ovo moglo imati značajne posljedice na buduće mirovne mnogih zaposlenika. Američka konzultantska kuća AON objavila je analizu koja otkriva da je zbog ovakvih trendova generacija Y (to su oni sada u dobi između 18 i 30 godina) posebno rizična usprkos tome što pred sobom ima najviše vremena za štednju.

Uslijed nedovoljnog sudjelovanja u mirovinskim programima sa definiranim doprinosima, niskih stopa štednje i visokih stopa podizanja gotovine, osam od deset radnika iz generacije Y neće moći zadovoljiti svoje financijske potrebe tijekom umirovljenja ako značajno ne povećaju svoju štednji i ulagačko ponašanje. Prema njihovim procjenama, nakon uključivanja očekivane inflacije, radnici generacije Y bi trebali imati na svojim mirovinskim osobnim računima iznos koji bi trebao odgovarati devetnaestostrukom iznosu zadnje plaće, da bi održali u mirovini sadašnji životni standard. AON-ovo istraživanje pokazuje da su zaposlenici ove generacije na putu da akumuliraju svega dvanaestostruki iznos, što znači da im nedostaje jedna trećina potrebnog iznosa. Situacija je puno gora za radnike koji nisu uključeni u mirovinske programe svojih poslodavaca.

Možda će se nekome učiniti čudnim što pišući o mirovinskoj problematici govorim o stranim iskustvima a ne domaćima. No razlog tome više je nego trivijalan. U svijetu se tome pristupa ozbiljno i postoje dovoljni statistički podaci da bi se mogli izvući zaključci o mirovinskim trendovima. Budući da je svijet u velikoj mjeri globaliziran, ovi trendovi će imati veliki utjecaj i na naš život bez obzira prihvatili mi to ili ne. Najbolji dokaz tome je naše ponašanje u tekućoj svjetskoj krizi. Najprije nas je premijer ubjeđivao da ona nema nikakve veze sa nama i da mi stojimo super da bi nedugo nakon toga izrekao famoznu izjavu „da smo u banani“.

Da, mi smo u banani ali on nije. On se osigurao za svoje umirovljeničke dane. I iz ovoga moramo izvući pouku. Naša buduća mirovina naš je život, a za život se treba boriti. Kada to shvatimo naša borba će dobiti čvrste temelje za djelovanje i na osobnom i na društvenom planu.

[cijeli tekst..]

09.12.2010.

2012. evropska godina aktivnog starenja?

Evropski ministri koji su u vladama Evropske unije zaduženi za resor socijalne politike i zapošljavanja dali su punu podršku principu „aktivnog starenja“. Ovaj općeniti stav poduprli su nacrtom odluke da se 2012. godina imenuje Evropskim godinom aktivnog starenja.

Cilj ove inicijative je da potakne i ojača međugeneracijsku solidarnost kroz podizanje svijesti o doprinosu starijih ljudi društvu u cjelini. Ministri su istaknuli da bi željeli vidjeti više inovativnih mjera koje bi bolje iskoristile mogućnosti stanovništva životne dobi iznad pedeset godina.

Pojam aktivnog starenja ima svoje izvorište u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Ono ne podrazumijeva samo sposobnost fizičke aktivnosti ili sudjelovanje u radno aktivnom kontingentu već trajno sudjelovanje u društvenim, ekonomskim i kulturnim poslovima u društvu.

Poseban naglasak stavljen je na utjecaj starenja na politiku zapošljavanja i mjere koje treba poduzeti u cilju stvaranja uvjeta da ljudi mogu raditi dulje.

[cijeli tekst..]

05.12.2010.

Jesu li nekretnine doista osiguranje od inflacije?

Industrija nekretnina dovela je u pitanje staru maksimu da je ulaganje u nekretnine dobra zaštita od inflacije. Na proslavi petnaeste godišnjice udruženja nizozemskih institucionalnih ulagača u nekretnine rečeno je da nekretnine nude prednosti diversifikacije portfelja i relativno visok i stabilan novčani prinos. No, dugoročno ulaganje u nekretnine ne predstavlja jako dobru zaštitu od inflacije.

Nizozemski mirovinski fondovi u prosjeku alociraju oko 10% svoje imovine u nekretnine i najčešće to opravdavaju tvrdnjom da je to potrebno zbog zaštite portfelja od inflacije. Ipak, prema, njima, stvarni rezultat je razočaravajući.

Naime, premda prihod od iznajmljivanja nekretnine raste s inflacijom sama vrijednost imovine ne raste s porastom inflacije. Tipičan primjer koji potkrepljuje prethodne tvrdnje nalazi se u novijim kretanjima na američkom tržištu gdje je vrijednost nekretnina naglo pala usprkos inflaciji.

Idealno, nekretnine bi trebale osigurati pozitivan i stabilan povrat i u lošim i u dobrim vremenima, dobru likvidnost i osiguranje od inflacije. Prema riječima profesora Van Goola sa Sveučilišta u Amsterdamu, direktno ulaganje u nekretnine ima najbolje karakteristike glede niske korelacije sa drugim klasama imovine i povrat na ulaganje koji nije spektakularan ali je stabilan. Ono pomaže u izglađivanju šokova koji su posljedica volatilnosti ostalih klasa imovine.

[cijeli tekst..]