Svakoga dana, svakoga trenutka našeg života, susreću se prošlost i budućnost. Bitna razlika među njima je da je prošlost izvjesna a budućnost neizvjesna. Još nešto, što je prošlost bila bolja, postoji velika vjerojatnost i da budućnost bude malo manje neizvjesna. Ako smo u prošlosti planirali štednju za budućnost onda nam ona može biti sigurnija i svjetlija. Hoće li to ona stvarno i biti ovisi u velikoj mjeri i o nama samima.
Pretpostavimo da smo uštedjeli 50000 eura i da želimo ovoga časa taj novac iskoristiti za povećanje našeg stalnog mjesečnog prihoda. Jedina razumna strategija, u našoj zemlji sada, je da odete u banku i ugovorite oročenu deviznu rentnu štednju s rokom oročenja od jedne godine. Ovisno o banci, može se računati s mjesečnim prihodom od kamata u rasponu od 145-210 eura. Računamo li s tečajem od 7,5 kuna za jedan euro, razlika je približno 500 kuna! To nije mali novac.
No, visina ponuđene kamate ne bi smio nikako biti jedini kriterij u odlučivanju kojoj banci povjeriti svoje novce. Naš interes je dobiti što veću kamatu ali pod uvjetom da ne izgubimo svoju glavnicu. Drugim riječima visinu ponuđene kamatne stope treba dovesti u balans sa rizičnošću banke. Najčešće korištena metoda koja služi za procjenu financijskog zdravlja i stabilnosti banke zasniva se na utvrđivanju:
- Adekvatnosti kapitala
- Kvalitete imovine
- Kvalitete upravljanja bankarskim poslovanjem
- Zarade
- Likvidnost
Očigledno je da prosječni štediša sam nije u stanju procijeniti financijsko zdravlje i stabilnost banke i želi li donijeti dobru odluku mora se posavjetovati s nekim tko mu u tome može pružiti pomoć. Osobni bankari vam pri tome mogu biti od koristi ali ne zaboravite da njih plaća banka a ne vi, pa je vrlo vjerojatno da će oni dati sve od sebe da vas uvjere da je baš njihova banka vaš pravi izbor.
