|
|
04.12.2021.
Ovih dana je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) predložilo Europskoj komisiji uspostavljanje, takozvanog sustava za praćenje mirovina (Pension Tracking system- PTS). Takav nacionalni sustav je online alat koji bi građanima omogućio pristup pregledu njihovih mirovinskih prava. On bi pomogao građanima da shvate koji prihod od mirovine mogu očekivati i na taj način potaknu njihovo razmišljanje o tome hoće li im on biti dovoljan u budućnosti. Ovaj sustav bi potaknuo građane da više razmišljaju o svojoj situaciji koja ih čeka po umirovljenju. Ukratko, svrha sustava za praćenje mirovina je da pruži građanima EU točan pregled i projiciranu mirovinu iz svih mogućih izvora mirovinskih primanja na jednostavan, razumljiv i smisleni način. Ideja je da svaki građanin dobije procjenu svoje buduće mirovine svedene na dan izračuna.
Na tragu ovog savjeta pogledajmo kako bi izgledala procjena buduće mirovine člana mirovinskog fonda koji je bio uključena u II. mirovinski stup 15 godina i na početku 2020. imao na svome osobnom računu ušteđeni iznos od 150.000 kuna. Osoba je u 2020. imala prosječnu mjesečnu plaću zaposlenika u RH od 9.216 kn. Do odlaska u mirovinu preostalo bi joj još 25 godina.
Pretpostavimo da bi joj plaća rasla svake godine po stopi od 2% godišnje, da bi mirovinski fond u tom razdoblju ostvario zaradu članu svoga fonda po stopi od 3% godišnje, a da bi inflacija u tom razdoblju iznosila 1,5% godišnje.
U tom slučaju projicira prva mirovina u 65. godini iz II. stupa iznosila bi oko 1390 kn, svedena na cijene iz 2020.
Ako bi u narednom razdoblju inflacija bila veće, recimo 2% godišnje, tada bi projicirana mirovina iz II. stupa iznosila 1230 kn, svedena na cijene iz 2020.
Naravno, pravo stanje ukupnih mirovinskih primanja dobili bi kada bi prethodnome pribrojili projicirane mirovine iz I. i eventualno III. stupa.
[cijeli tekst..]
15.11.2021.
Procjene stanja na osobnom računu prosječnog člana obveznog mirovinskog fonda kategorije B u razdoblju od 2006. do 2020. Obvezni mirovinski fondovi kategorije B Stanje na osobnom računu (kn) Zarađeni iznos (kn) AZ OMF B 103.000 32.000 Erste Plavi OMF B 107.000 36.000 PBZ CO OMF B 105.000 34.000 Raiffeisen OMF B 105.000 34.000
Pretpostavke iz procjene:
Svaki mjesec počevši od 2006. u fond je uplaćivano 5% od prosječne bruto plaće za odgovarajuće razdoblje bez odbijanja troškova U procjeni su korišteni podaci o cjeni vrijednosti odračunskih jedinica publicirani u izveštajima HANF-e. [cijeli tekst..]
08.11.2021.
Postupak planiranja vlastite mirovine iz II. i III. stupa je izazovan zadatak. U tome bi od pomoći i koristi trebali biti kalkulatori koji daju mogućnost procjene stanja na osobnom računu članova mirovinskih fondova. Ovakvi kalkulatori nalaze se na mrežnim stranicama mirovinskih fondova i izračunavaju stanje na osobnom računu člana mirovinskog fonda pod unaprijed određenim uvjetima.
U slučaju korištenja kalkulatora stanja u obveznom mirovinskom fondu obično treba navesti podatak o osobnoj bruto plaći, očekivanom rastu plaća na godišnjoj razini u postocima, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima i broju godina do umirovljenja i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.
U slučaju korištenja kalkulatora stanja u dobrovoljnom mirovinskom fondu treba navesti podatak o iznosu namjeravane mjesečne uplate, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima te broju godina namjeravane štednje i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.
Na stranici koja vam omogućava planiranje mirovine korištenjem kalkulatora piše da su „izračuni informativni i nisu jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanje kretanja vrijednosti obračunskih jedinica u mirovinskom fondu“.
Ono što je zbunjujuće je raspon ponuđenih vrijednosti parametara za planiranje mirovine u kalkulatorima na mrežnim stanicama mirovinskih fondova. Tako, na primjer, jedan mirovinski fond nudi prinose fonda u rasponu od 0-10 posto, a stope rasta plaća u rasponu od 0 do 20 posto godišnje, pa vi sada odaberite što vam više odgovara. Matematika može podnijeti svašta no to nije od prevelike pomoći članovima mirovinskog fonda u njihovom planiranju mirovine. Bilo bi fer i pošteno da mirovinski fondovi daju svoju najbolju procjenu kretanja vrijednosti fonda uz svoje pretpostavke o kratkoročnim i dugoročnim vrijednostima parametara. Najbolja procjena znači vrijednost dobivena od strane procjenitelja korištenjem determinističkih metoda koje najbolje prikazuju očekivani rezultat bez optimističke ili konzervativne pristranosti.
Mirovinski fondovi ne daju svoje procjene pod izlikom da bi time mogli dovesti u zabludu članove svoga fonda. No budući da fondovi ne daju nikakve procjene to implicite može značiti da posluju po principu „Ideje naše benzin Vaš“ [1]. Pitanje koje se sada postavlja je jesu li članovi fonda dovedeni u veću zabludu time što sami moraju donijeti odluku o financijskim procjenama u koje se ne razumiju od prihvaćanja procjene profesionalaca iz mirovinskog fonda za koje se pretpostavlja da imaju bolje znanje o financijskim pitanjima od prosječnog člana fonda.
Jedno je sigurno, kada bi mirovinski fondovi davali svoje procjene o kretanju vrijednosti fonda, one bi se nakon određenog vremena mogle usporediti sa ostvarenim vrijednostima u promatranom razdoblju. Tada bi se moglo jednostavno utvrditi koji je fond imao bolje procjene, što bi moglo rezultirati promjenama u članstvima fondova u njihovu korist. Naravno, vrijedi i obrat. Ovako, jedino su na dobitku društva za upravljanje mirovinskim fondovima.
[1] Zlatno tele, Ilja Iljf i Jevgenij Petrov
[cijeli tekst..]
08.02.2021.
Iznos mirovine ograničen je, odnosno limitiran Zakonom o najvišoj mirovini (Narodne novine, br. 162/98 i 82/01). Najviša mirovina ograničenaje na 3,8 vrijednosnih bodova po godini mirovinskog staža (3,8 prosječne plaće u Hrvatskoj) za korisnike mirovina ostvarenih prema ZOMO-u (općem propisu).Za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, najviša mirovina ograničena je na 7,6 vrijednosnih bodova za 40 godina mirovinskog staža.
Pogledajmo što to znači u brojkama. Aktualna vrijednost mirovine s datumom usklađivanja 1.7.2020. iznosila je 69,43 kune. To znači da je najviša mirovina za korisnike mirovina ostvarenih prema općem propisu Zakona o mirovinskom osiguranju za 40 godina mirovnskog staža iznosila
3,8*40*69,42= 10.551,84 kuna
Istovremeno, najviša mirovina za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru za 40 godina mirovinskog staža iznosila je
7,6*40*69,42=21.103,68 kuna
[cijeli tekst..]
10.01.2021.
Društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nudi u svom mirovinskom programu i ubrzanu pojedinačnu privremenu mirovinu. Ova mirovina isplaćuje se tokom 5 godina pri čemu se u prve dvije godine isplati 80% sadašnje vrijednosti svih isplata mirovine a preostalih 20% u sljedeće tri godine. U slučaju smrti korisnika mirovine isplata mirovine se nastavlja odabranom imenovanom korisniku ili zakonskim nasljednicima do isteka roka trajanja isplate.
Pretpostavimo da ste navršili 55 godina života i da na svom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu imate 100.000,00 kn ili da ste jednokratno uplatili isti inos u mirovinsko osiguravajuće društvo u cilju primanja ubrzane pojedinačne privremene mirovine u razdoblju od 5 godina. Prema informativnom izračunu Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva pretpostavljeni ukupni iznos isplate na ime mirovine s uključenim očekivanim pripisom viška tokom trajanja isplate mirovine iznosio bi 97.573,17 kn.
Je li to puno ili malo? Očigledno, jasno je da ste više uplatili nego što ste dobili. No malo sofisticiraniji odgovor dobili bi, naprimjer, usporedbom s prinosima obvezničkih fondova za razdoblje od 5 godina. Evo jedne tablice.
Obveznički fond/MOD Razina rizika Prinos u razdoblju od 7. 1. 2016. do 7.1.2021. (%) Očekivani iznos isplate na 100.000,00 kn uplate HPB Obveznički niska/ umjerena 15,72 115.720,00 Inter Capital Global Bond- klasa B niska 12,76 112.760,00 Inter Capital Bond- klasa B niska 20,77 120.770,00 PBZ Conservative 10 fond niska 17,68 117.680,00 PBZ Bond fond niska 16,34 116.340,00 Platinum Corporate Bond- klasa umjerena -4,71 95.290,00 ZB Bond niska/ umjerena 14,98 114.980,00 Raiffeisen MOD-Ubrzana privremena mirovina 5 godina 97.573,17
Usporedba očekivanih iznosa isplate na 100.000,00 kn uplate uvjerljivo pokazuje da izbor isplate mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u programu ubrzane pojedinačne privremene mirovine ne bi bila pametna odluka.
[cijeli tekst..]
25.12.2020.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje zamišljeno je kao jedan od dodatnih financijskih instrumenata koji pojedincima trebaju osigurati bolja mirovinska primanja u starosti. Pojedinci najprije štede u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju a potom sa svojom ušteđevinom kupuju mirovinu kod mirovinskog osiguravajućeg društva. Isto vrijedi i za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Ali kada se sklopi ugovor o isplati mirovine sa mirovinskim osiguravajućim društvom previđa se jedna sitnica.
Naime, preka Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja dužno je usklađivatio mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. No za mirovine koje se isplaćuju u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja usklađivanja nema. Što to znači u praksi.
Pretpostavimo da smo sklopili mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u visini od 3000,00 mjesečno. Neka inflacija iznosi skromnih 0,5 % po svakom polugodištu. Tada bi u razdoblju od 5 godina na ime mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja primili 180.000,00 kn a na ime mirovine u obveznom mirovinskom osiguranju primili bi iznos od 183.278,00 kn. Dakle približno 3.300,00 kn više. Uz dva puta veću inflaciju to bi bio i znatno veći iznos.
A sada pitanje, kome treba ovakvo dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Cijela priča oko uvođenja 3 mirovinskog stupa zasnivala se na ideji da će privatni financijski sektor bolje služiti interese pojedinaca u društvu od državnog sektora. Kratka računica pokazuje da se državni sektor bolje potrudio da zaštiti interese svojih građana dok dobrovoljno mirovinsko osiguranje postupa po najslavnijoj rečenici iz Zlatnog teleta koja opisuje postupke snalažljivog Ostapa Bendera čiji je moto bio: Ideje naše benzin Vaš.
[cijeli tekst..]
29.10.2020.
Međunarodna aktuarska udruga (IAA) objavila je rad o aktuarskim perspektivama o izgledima za svjetsko stanovništvo 2019. Ovaj rad pruža cjelokupnu aktuarsku perspektivu svjetskih izgleda stanovništva Ujedinjenih naroda za 2019. Za našu zemlju najzanimljivija je Tablica koja prikazuje 10 zemalja za koje se predviđa najveći projecirani pad stanovništva u narednid 40 godina do 2060 i u narednih 80 godina do 2100. Prenosim Tablicu kojoj nije potreban nikakav komentar.
Smanjenje u razdoblju od 2020 do 2060
Smanjenje u razdoblju od 2020 do 2100
Zemlja
Pad u postocima
Zemlja
Pad u postocima
Bugarska
-29,1
Albanija
-62,2
Litva
-27,7
Djevičanski otoci
-61,2
Latvija
-26,6
Portoriko
-57,5
Djevičanski otoci
-25,1
Srbija
-51,7
Ukrajina
-25,9
Moldavija
-50,1
Srbija
-25,8
BiH
-50,0
BiH
-25,7
Bugarska
-48,4
Hrvatska
-24,6
Hrvatska
-46,8
Moldavija
-24,2
Ukrajina
-44,2
Portoriko
-23,9
Litva
-44,0
[cijeli tekst..]
06.05.2020.
Nakon potresa svaki osiguranik je pohitao da bez odlaganja prijavi svome osiguratelju nastalu štetu na osiguranim predmetima.
Osiguratelj je pak po događanju osiguranog slučaja dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. No ako je za utvrđivanje postojanja osiguravateljeve obaveze ili njezina iznosa potrebno neko vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od 30 dana od dana prijave štete ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.
I nažalost, u ovom trenutku istine za ispunjavanje obaveza osiguratelja dolazi najčešće do prijepora između sudionika ugovora o osiguranju. A u osnovi radi se o komediji zabune koja nakraju prerasta u tragediju. Naime, niti je osiguranik dovoljno pažljivo pročitao i razumio sadržaj uvjeta pod kojim je sklopljeno osiguranje, niti se osiguratelj previše potrudio da mu to objasni ali su se svi sudionici pravili kao da je je sve u redu. Do sada su u ovom igrokazu deblji kraj uglavnom izvlačili osiguranici.
Iznos osigurnine, to jest visine osigurateljeve obaveze po nastanku osiguranog slučaja ovisi o visini pretrpljene štete, svote osiguranja, vrijednosti osigurane stvari i načinu osiguranja.
Na primjer, u tipičnim posebnim uvjetima za osiguranje od rizika potresa piše da se “visina osigurnine za štete uzrokovane potresom utvrđuju prema sadašnjoj vrijednosti osiguranih stvari”. Za građevinske objekte ovo znači da, ako nije posebno drugačije ugovoreno, sadašnja vrijednost osigurane stvari je cijena izgradnje novog objekta prema cijenama na mjestu gdje se objekt nalazi umanjen za iznos amortizacije odnosno za iznos procijenjene istrošenosti.
Najčešći izvor nesporazuma potječe otuda što je osiguranik pri sklapanju ugovora o osiguranju možda mislio da se pod sadašnjom vrijednosti podrazumijeva osiguranje na novu vrijednost u kojem se svota osiguranja utvrđuje prema cijeni izgradnje stvari ili objekta u mjestu gdje se predmet nalazi ali bez odbitka amortizacije. Razlika u visini obaveze isplate osigurnine može biti značajna. Ovdje treba naglasiti da se ta razlika očituje i u iznosu zaračunate premije koja je u slučaju osiguranja na novu vrijednost veća od one za osiguranje prema sadašnjoj vrijednosti.
Nadalje, izvor nesporazuma može biti i u načinu na koji je osiguranje sklopljeno. Nerijetko, u uvjetima osiguranja od rizika potresa navedena je formulacija da ako nije drugačije ugovoreno, “osiguratelj sudjeluje u svakoj šteti s odbitnom franšizom u visini od 5 posto od iznosa osiguranja navedenog na polici osiguranja”. Franšiza je vlastito sudjelovanje osiguranika u šteti koju snosi sam ukoliko je šteta manja ili jednaka iznosu franšize. Kod odbitne franšize osiguranik uvijek sudjeluje u šteti. Na primjer, ako je šteta procijenjena na 50.000 kn a ugovorena odbitna franšiza je 5 posto od iznosa naknade štete, osiguratelj je u obvezi isplate osigurnine u visini od 47.500 kn dok osiguranik mora sam pokriti razliku u visini od 2.500 kn. Osiguranik je mogao ugovoriti i osiguranje bez franšize ali bi tada njegova premija bila veća.
Pored ovoga treba pažljivo pročitati i što je pokriveno osiguranjem. Nisu pokrivene štete od svakog potresa već najčešće samo one kod kojih je jačina potresa registrirana u mjestu osiguranja iznosila 5 ili više stupnjeva MCS ili Richterove skale.
Želimo li izbjeći neugodna iznenađenja vezana za ispunjenje ugovora o osiguranju moramo imati na umu da je prethodno sklapanje osiguranja vrlo ozbiljan financijski posao i želimo li biti sigurni da smo ga dobro obavili moramo potražiti savjet kod profesionalaca iz tog područja.
[cijeli tekst..]
28.04.2020. Pandemija korona virusa nanijela je već sada ogromnu štetu našem i svjetskom gospodarstvu. Posebno su pogođena mikro i mala poduzeća koja nemaju dovoljno rezervnih financijskih sredstava da bi, barem donekle, pokrila financijsku štetu zbog prekida rada uzrokovanog pandemijom. Na najteži način se naučilo da uspješno obavljanje gospodarske djelatnosti uključuje uspješno upravljanje poslovnim rizicima koji su posljedica različitih opasnosti kao što je to i pandemija. Jedan od alata koji se koristi u svrhu otklanjanja ili ublažavanja štete uzrokovane raznim rizicima jeste i osiguranje financijskih gubitaka.
Prema Zakonu o osiguranju, osiguranje raznih financijskih gubitaka pokriva sljedeće:
profesionalne rizike nedostatne prihode (općenito) loše vrijeme izgubljenu dobit nepredviđene troškove općenite vrste nepredviđene poslovne troškove gubitak tržišne vrijednosti gubitak najamnine, odnosno prihoda druge posredne poslovne gubitke druge neposlovne financijske gubitke druge oblike financijskih gubitaka
Kod ugovaranja ovog osiguranja od izuzetne je važnosti precizno utvrditi osigurane slučajeve, opseg osigurateljnog pokrića i nadasve razumjeti formulacije navedene u polici. Osiguravajuća društva često nude takozvane poduzetničke pakete u kojima se nude široka osigurateljna pokrića a čije prave sadržaje ugovaratelj osiguranja otkriva, nažalost, tek nakon nastanka osiguranog slučaja to jest štete. Obično, predmetom osiguranja, odnosno štetom od prekida rada, smatraju se svota bruto dobiti i svota fiksnih troškova poslovanja u garantnom roku. Važno je znati da je osiguratelj u obvezi za štete koje bi nastale od trenutka prekida rada u garantnom roku unutar ugovorenog roka trajanja police osiguranja. Garantni rok izabire sam ugovaratelj osiguranja. Minimalni garantni rok je 3 mjeseca a maksimalni obično 12 mjeseci.
Kod ovog osiguranja je bitno da osiguranu svotu za ugovoreni garantni rok utvrđuje ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik a ne da mu to određuje osiguratelj. Stoga je za mikro i mala poduzeća izuzetno važno da se u fazi ugovaranja osiguranja od financijskih gubitaka a pogotovo u fazi zahtjeva za naknadom štete savjetuju sa profesionalcima iz područja osiguranja.
[cijeli tekst..]
24.04.2020.
sJe li moguće da mirovine porastu u razdoblju korona krize? Da, moguće je ali uz uvjet da za tu namjenu postoje osigurana novčana sredstva. Zakonski gledano porast mirovine ovisi o parametrima usklađivanja mirovina. Kod nas se mirovina usklađuje po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u zemlji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:
ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće ili ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće ako je stopa usklađivanja jednaka ili manja od nule, mirovine se ne usklađuju.
Pretpostavimo da će u ovom polugodištu, kada je udar korona krize najjači, prosječne plaće pasti za 6 posto. Istodobno neka troškovi života porastu za 3 posto. Mirovine bi tada prema izračunu trebale porasti 0,3%.
Ima li ovo smisla. I da i ne. Naime, gledajući strogo s ekonomske točke gledišta rast plaća potiče inflaciju dok pad plaća djeluje deflatorno to jest smanjuje inflaciju. No budući da korona kriza nije uzrokovana ekonomskim neravnotežama nije nemoguće da se ostvari gore pretpostavljeni scenarij.
Naravno, mirovine bi i tada mogle rasti ali pod pretpostavkom da država ima novaca za njihove isplate.
[cijeli tekst..]
|
As Croatian Insurance Expert Witness and Certified Actuary I provide services in all disputable issues related to the actuarial and insurance matters.
Particularly, I can assist plaintiff in court cases settlement such as claims for the loss of future income or lump sum calculation.
Contact
Očekivano trajanje života |
