14.05.2022.

Fond ili MOD ?

U mojoj knjizi Mirovinsko osiguravajuće društvo: principi i praksa, pokušao sam dati odgovor na sljedeću dilemu. Je li bolje isplaćivati dio mirovine izravno iz mirovinskog fonda ili je pak bolje isplaćivati mirovinu iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Budući da je ova problematika uvijek aktualna prenosim tekst iz knjige u cijelost. Pretpostavimo da ste navršili 60 godina i da ste na osobnom računu u svome mirovinskom fondu prikupili 300.000 kuna. Ostvarili ste pravo na mirovinu i razmišljate o mogućim načinima isplate zaslužene mirovine putem mirovinskog društva koje upravlja vašim mirovinskim fondom. Ako vam je odmah potrebna gotovina, tada možete podići 30 posto od ukupnih sredstava koje imate u fondu, u ovom slučaju 90.000 kuna. Nakon podizanja toga iznosa na vašem osobnom računu u fondu je ostalo 210.000 kuna. Sada se morate odlučiti između dvije opcije. Hoćete li izabrati isplatu maksimalnog iznosa od 100.000 kuna kao privremenu isplatu mirovine putem fonda i prijenos ostatka od 110.000 kuna u odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo ili ćete odmah prenijeti svih 210.000 kuna u MOD s kojim ćete sklopiti ugovor o isplati mirovine? Osnovna je dilema što se više isplati? Zahtijevati isplatu iznosa od 100.000 kuna putem fonda ili prenijeti taj iznos u MOD i ugovoriti isplatu mirovine u skladu s ponuđenim mirovinskim programom. Uzmimo da ste se odlučili primati mjesečnu mirovinu iz fonda tijekom idućih 5 godina, odnosno 60 mjeseci, na temelju iznosa od 100.000 kuna. Ako je na dan umirovljenja cijena udjela iznosila, recimo, 141 kunu, imate pravo na mjesečnu mirovinu od 11,8203 (=100.000/141/60) udjela po cijeni udjela na dan isplate mirovine. Pritom morate imati na umu da ste sada izloženi riziku promjene cijena udjela, a time i promjeni visine iznosa vaše mirovine. Dakle, iznos mirovne vam nije fiksan nego promjenljiv. Na primjer, pretpostavimo li optimistično da će cijene udjela u našem fondu rasti po stopi 2 posto godišnje u sljedećih 5 godina, kretanje iznosa naše prosječne mirovine po godinama bi, pojednostavljeno, moglo izgledati kao što je prikazano u sljedećoj tablici.

Godina Broj udjela Cijena udjela (kn) Mirovina (kn) (1) (2) (3) (4)=(2)*(3) 1 11,8203 141,0000 1.666,67 2 11,8203 143,8200 1700,00 3 11,8203 146,6964 1.734,00 4 11,8203 149,6303 1.768,68 5 11,8203 152,6229 1.804,05 Prosjek 1.734,68

Po ovome scenariju naša prosječna mirovina za cijelo bi razdoblje isplate iznosila 1.734,68 kuna. No pretpostavimo li pesimistično da će cijene udjela u našem fondu padati po stopi od 2 posto godišnje u sljedećih 5 godina, kretanje iznosa naše prosječne mirovine po godinama bi, pojednostavljeno, moglo izgledati kao što je prikazano u sljedećoj tablici.

Godina Broj udjela Cijena udjela (kn) Mirovina (kn) (1) (2) (3) (4)=(2)*(3) 1 11,8203 141,0000 1.666,67 2 11,8203 138,1800 1.633,33 3 11,8203 135,4164 1.600,67 4 11,8203 132,7081 1568,65 5 11,8203 130,0539 1.537,28 Prosjek 1.601,32

Po ovome bi scenariju naša prosječna mirovina za cijelo razdoblje isplate iznosila 1.601,32 kuna. Prethodno procijenjene iznose mirovina treba sada usporediti s onima koji se mogu očekivati prema isplatama putem mirovinskih osiguravajućih društava u skladu s istim mirovinskim programom. Pogledajmo sada koliki iznos fiksne mirovine možemo očekivati nakon što odaberemo isplatu mirovine putem MOD-a poslije doznake iznosa 100.000 kuna. Za sada, HRMOD nudi standardnu privremenu mirovinu u trajanju isplate od 5 godina u visini 1642 kune. Navedeni iznos mirovine je fiksan i zajamčen tijekom cijelog vremena trajanja isplate. Gore prikazani iznosi izračunanih mirovina daju nam odgovor na prethodno postavljenu dilemu. Ako ste skloni riziku i procjenjujete da bi u narednom petogodišnjem razdoblju vaš fond mogao ostvariti visoke prinose, tada je isplativija isplata mirovine putem mirovinskog društva odnosno fonda. No, ako ste osoba koja nije sklona riziku i nije financijski educirana, tada je bolja opcija isplata mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva.

[cijeli tekst..]

03.04.2022.

Povratak životnih renti?

Situacija sa pandemijom kovida-19, kriza na istoku Europe i problemi sa održavanjem opskrbnih lanaca rezultirali su velikom nestabilnošću dioničkog tržišta, ali izgleda i nekim novim pogledima na planiranje mirovine, barem u SAD-u. Svjedoci smo rasta inflacije na Zapadu uz uporno zadržavanje kamatnih stopa na niskim razinama. Podsjetimo da je inflacija u SAD-u dosegla najviše vrijednosti u posljednjih 40 godina. Pitanje je kako se snaći u ovoj “novoj normali”.

Razumljivo je što budući i sadašnji američki umirovljenici pokušavaju maksimalno zaštititi svoju ušteđevinu koju su spremili za financiranje mirovine.

Prema studiji Protected Retirement Income Study objavljenoj u prosincu prošle godine, a koja je obuhvatila više od dvije tisuće investitora u dobima od 45 do 75 godina, čak 85 posto ipitanika je izjavilo da su zainteresirani za životnu rentu.

Ono što je posebno zanimnljivo je da su u SAD-u najzabrinutije za svoju financijsku budućnost upravo žene. Očigledno, žene su podnijele najveći teret u pandemiji boreći se sa svojim obavezama na radnom mjestu i obavezama vezanim za obitelj. Stoga nije neobično što posebno one iz ove krize izvlače neke nove zaključke koji se tiču njihovih financijskih planova.

Očigledno, traži se takav financijski instrument koji će osigurati fiksni prihod tokom cijeloga života, a to pruža životna renta. Treba vidjeti hoće li se ovaj trend proširiti globalno te probuditi i naše umrtvljeno tržište životnih renti.

[cijeli tekst..]

10.01.2022.

Raskid ugovora o članstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu

Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima[1] (nadalje u tekstu Zakon) detaljno propisuje uvjete za osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, tako zvanog III. stupa. Za potencijalnog člana fonda, to jest osobe koja ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o članstvu u fondu, najvažnije su odredbe kojima se regulira članstvo u fondu. I dok su odredbe Zakona koje propisuju uvjete za početak članstva u fondu opširne, one koje se odnose na izlazak iz članstvu nisu tako opširne.

Prema Zakonu, član otvorenog fonda može izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu. No neovisno o prethodnom, ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, izlazak iz članstva moguć je samo uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom fondu. Ukratko, jednom kada se pristupi fondu iz njega se ne može izaći prije nego li se ispune uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu. Prava iz ovog osiguranja član dobrovoljnog mirovinskog fonda može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života ako je ugovor s fondom sklopio nakon 1. siječnja 2019., odnosno s navršenih 50 godina života ako je ugovor s fondom sklopio prije 31. prosinca 2018. Dob od 55 godina se odnosi na privremene mirovine, a isplata doživotne mirovine može se ostvariti s navršenih 60 godina života.

Na mrežnim stranicama dobrovoljnih mirovinskih fondova postoje stranice pod nazivom „Najčešće postavljena pitanja“. Tamo se daju pojašnjenja na najčešće postavljena pitanja članova fonda, a koja su bitna za ostvarivanje prava vezanih za članstvo u fondu. Uglavnom, pojašnjenja vezana za izlazak iz članstva nisu na tom popisu. Svejedno, ona su navedena u ugovoru o članstvu koji regulira odnos mirovinskog društva i člana fonda.

Tako se u prospektu fonda koji je sastavni dio ugovora standardno navodi da član fonda može, u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu koje upravlja fondom, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga. Ako je ugovor o članstvu sklopljen primjenom posebnih propisa o prodaji financijskih usluga sklapanjem ugovora na daljinu, rok za raskid može iznositi 30 dana od dana kada je član obaviješten o sklapanju ugovora o članstvu. U tim slučajevima mirovinsko društvo će u roku od sedam dana od dana primitka izjave, uplatitelju vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

Isto tako, ako je član fonda u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, društvo će vratiti sredstva s osobnog računa člana, uz uvjet da je član fonda obavijestio društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fonda i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava. U navedenom slučaju društvo će članu fonda, sedam dana od dana primitka izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava, vratiti sredstva s osobnog računa člana fonda, pri čemu je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza društva.

Ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, izlazak iz članstva moguć je jedino uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom dobrovoljnom mirovinskom fondu istog ili nekog drugog mirovinskog društva.

Postoje situacije kada su čovjeku nužno potrebni novci, na primjer u slučaju plaćanja dugova, kupovine nekretnine za život ili plaćanja troškova za zdravstvene potrebe. Nažalost, oni će biti blokirani na njegovom osobnom računu u fondu vjerojatno dugi niz godina i koji mu tada neće značiti više ništa. Stoga treba dobro odvagati sve alternative privatne štednje za mirovinu prije negoli se odlučimo za mirovinsku štednju u III. stupu.

[1] NN 19/14, 29/18, 115/18

[cijeli tekst..]

04.12.2021.

Mirovina iz II. stupa

Ovih dana je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) predložilo Europskoj komisiji uspostavljanje, takozvanog sustava za praćenje mirovina (Pension Tracking system- PTS). Takav nacionalni sustav je online alat koji bi građanima omogućio pristup pregledu njihovih mirovinskih prava. On bi pomogao građanima da shvate koji prihod od mirovine mogu očekivati i na taj način potaknu njihovo razmišljanje o tome hoće li im on biti dovoljan u budućnosti. Ovaj sustav bi potaknuo građane da više razmišljaju o svojoj situaciji koja ih čeka po umirovljenju. Ukratko, svrha sustava za praćenje mirovina je da pruži građanima EU točan pregled i projiciranu mirovinu iz svih mogućih izvora mirovinskih primanja na jednostavan, razumljiv i smisleni način. Ideja je da svaki građanin dobije procjenu svoje buduće mirovine svedene na dan izračuna.

Na tragu ovog savjeta pogledajmo kako bi izgledala procjena buduće mirovine člana mirovinskog fonda koji je bio uključena u II. mirovinski stup 15 godina i na početku 2020. imao na svome osobnom računu ušteđeni iznos od 150.000 kuna. Osoba je u 2020. imala prosječnu mjesečnu plaću zaposlenika u RH od 9.216 kn. Do odlaska u mirovinu preostalo bi joj još 25 godina.

Pretpostavimo da bi joj plaća rasla svake godine po stopi od 2% godišnje, da bi mirovinski fond u tom razdoblju ostvario zaradu članu svoga fonda po stopi od 3% godišnje, a da bi inflacija u tom razdoblju iznosila 1,5% godišnje.

U tom slučaju projicira prva mirovina u 65. godini iz II. stupa iznosila bi oko 1390 kn, svedena na cijene iz 2020.

Ako bi u narednom razdoblju inflacija bila veće, recimo 2% godišnje, tada bi projicirana mirovina iz II. stupa iznosila 1230 kn, svedena na cijene iz 2020.

Naravno, pravo stanje ukupnih mirovinskih primanja dobili bi kada bi prethodnome pribrojili projicirane mirovine iz I. i eventualno III. stupa.

[cijeli tekst..]

15.11.2021.

Usporedba uspješnosti obveznih mirovinskih fondova kategorije B

Procjene stanja na osobnom računu prosječnog člana obveznog mirovinskog fonda kategorije B u razdoblju od 2006. do 2020. Obvezni mirovinski fondovi kategorije B Stanje na osobnom računu (kn) Zarađeni iznos (kn) AZ OMF B 103.000 32.000 Erste Plavi OMF B 107.000 36.000 PBZ CO OMF B 105.000 34.000 Raiffeisen OMF B 105.000 34.000

Pretpostavke iz procjene:

Svaki mjesec počevši od 2006. u fond je uplaćivano 5% od prosječne bruto plaće za odgovarajuće razdoblje bez odbijanja troškova U procjeni su korišteni podaci o cjeni vrijednosti odračunskih jedinica publicirani u izveštajima HANF-e. [cijeli tekst..]

08.11.2021.

Je li moguće planirati mirovine iz II. i III. stupa?

Postupak planiranja vlastite mirovine iz II. i III. stupa je izazovan zadatak. U tome bi od pomoći i koristi trebali biti kalkulatori koji daju mogućnost procjene stanja na osobnom računu članova mirovinskih fondova. Ovakvi kalkulatori nalaze se na mrežnim stranicama mirovinskih fondova i izračunavaju stanje na osobnom računu člana mirovinskog fonda pod unaprijed određenim uvjetima.

U slučaju korištenja kalkulatora stanja u obveznom mirovinskom fondu obično treba navesti podatak o osobnoj bruto plaći, očekivanom rastu plaća na godišnjoj razini u postocima, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima i broju godina do umirovljenja i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.

U slučaju korištenja kalkulatora stanja u dobrovoljnom mirovinskom fondu treba navesti podatak o iznosu namjeravane mjesečne uplate, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima te broju godina namjeravane štednje i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.

Na stranici koja vam omogućava planiranje mirovine korištenjem kalkulatora piše da su „izračuni informativni i nisu jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanje kretanja vrijednosti obračunskih jedinica u mirovinskom fondu“.

Ono što je zbunjujuće je raspon ponuđenih vrijednosti parametara za planiranje mirovine u kalkulatorima na mrežnim stanicama mirovinskih fondova. Tako, na primjer, jedan mirovinski fond nudi prinose fonda u rasponu od 0-10 posto, a stope rasta plaća u rasponu od 0 do 20 posto godišnje, pa vi sada odaberite što vam više odgovara. Matematika može podnijeti svašta no to nije od prevelike pomoći članovima mirovinskog fonda u njihovom planiranju mirovine. Bilo bi fer i pošteno da mirovinski fondovi daju svoju najbolju procjenu kretanja vrijednosti fonda uz svoje pretpostavke o kratkoročnim i dugoročnim vrijednostima parametara. Najbolja procjena znači vrijednost dobivena od strane procjenitelja korištenjem determinističkih metoda koje najbolje prikazuju očekivani rezultat bez optimističke ili konzervativne pristranosti.

Mirovinski fondovi ne daju svoje procjene pod izlikom da bi time mogli dovesti u zabludu članove svoga fonda. No budući da fondovi ne daju nikakve procjene to implicite može značiti da posluju po principu „Ideje naše benzin Vaš“ [1]. Pitanje koje se sada postavlja je jesu li članovi fonda dovedeni u veću zabludu time što sami moraju donijeti odluku o financijskim procjenama u koje se ne razumiju od prihvaćanja procjene profesionalaca iz mirovinskog fonda za koje se pretpostavlja da imaju bolje znanje o financijskim pitanjima od prosječnog člana fonda.

Jedno je sigurno, kada bi mirovinski fondovi davali svoje procjene o kretanju vrijednosti fonda, one bi se nakon određenog vremena mogle usporediti sa ostvarenim vrijednostima u promatranom razdoblju. Tada bi se moglo jednostavno utvrditi koji je fond imao bolje procjene, što bi moglo rezultirati promjenama u članstvima fondova u njihovu korist. Naravno, vrijedi i obrat. Ovako, jedino su na dobitku društva za upravljanje mirovinskim fondovima.

[1] Zlatno tele, Ilja Iljf i Jevgenij Petrov

[cijeli tekst..]

08.02.2021.

Najviše mirovine u 2020.

Iznos mirovine ograničen je, odnosno limitiran Zakonom o najvišoj mirovini (Narodne novine, br. 162/98 i 82/01). Najviša mirovina ograničenaje na 3,8 vrijednosnih bodova po godini mirovinskog staža (3,8 prosječne plaće u Hrvatskoj) za korisnike mirovina ostvarenih prema ZOMO-u (općem propisu).Za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, najviša mirovina ograničena je na 7,6 vrijednosnih bodova za 40 godina mirovinskog staža.

Pogledajmo što to znači u brojkama. Aktualna vrijednost mirovine s datumom usklađivanja 1.7.2020. iznosila je 69,43 kune. To znači da je najviša mirovina za korisnike mirovina ostvarenih prema općem propisu Zakona o mirovinskom osiguranju za 40 godina mirovnskog staža iznosila

3,8*40*69,42= 10.551,84 kuna

Istovremeno, najviša mirovina za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru za 40 godina mirovinskog staža iznosila je

7,6*40*69,42=21.103,68 kuna

[cijeli tekst..]

10.01.2021.

Dobrovoljna mirovina- šta da se radi?

Društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nudi u svom mirovinskom programu i ubrzanu pojedinačnu privremenu mirovinu. Ova mirovina isplaćuje se tokom 5 godina pri čemu se u prve dvije godine isplati 80% sadašnje vrijednosti svih isplata mirovine a preostalih 20% u sljedeće tri godine. U slučaju smrti korisnika mirovine isplata mirovine se nastavlja odabranom imenovanom korisniku ili zakonskim nasljednicima do isteka roka trajanja isplate.

Pretpostavimo da ste navršili 55 godina života i da na svom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu imate 100.000,00 kn ili da ste jednokratno uplatili isti inos u mirovinsko osiguravajuće društvo u cilju primanja ubrzane pojedinačne privremene mirovine u razdoblju od 5 godina. Prema informativnom izračunu Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva pretpostavljeni ukupni iznos isplate na ime mirovine s uključenim očekivanim pripisom viška tokom trajanja isplate mirovine iznosio bi 97.573,17 kn.

Je li to puno ili malo? Očigledno, jasno je da ste više uplatili nego što ste dobili. No malo sofisticiraniji odgovor dobili bi, naprimjer, usporedbom s prinosima obvezničkih fondova za razdoblje od 5 godina. Evo jedne tablice.

Obveznički fond/MOD Razina rizika Prinos u razdoblju od 7. 1. 2016. do 7.1.2021. (%) Očekivani iznos isplate na 100.000,00 kn uplate HPB Obveznički niska/ umjerena 15,72 115.720,00 Inter Capital Global Bond- klasa B niska 12,76 112.760,00 Inter Capital Bond- klasa B niska 20,77 120.770,00 PBZ Conservative 10 fond niska 17,68 117.680,00 PBZ Bond fond niska 16,34 116.340,00 Platinum Corporate Bond- klasa umjerena -4,71 95.290,00 ZB Bond niska/ umjerena 14,98 114.980,00 Raiffeisen MOD-Ubrzana privremena mirovina 5 godina 97.573,17

Usporedba očekivanih iznosa isplate na 100.000,00 kn uplate uvjerljivo pokazuje da izbor isplate mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u programu ubrzane pojedinačne privremene mirovine ne bi bila pametna odluka.

[cijeli tekst..]

25.12.2020.

Kome treba dobrovoljno mirovinsko osiguranje?

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje zamišljeno je kao jedan od dodatnih financijskih instrumenata koji pojedincima trebaju osigurati bolja mirovinska primanja u starosti. Pojedinci najprije štede u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju a potom sa svojom ušteđevinom kupuju mirovinu kod mirovinskog osiguravajućeg društva. Isto vrijedi i za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Ali kada se sklopi ugovor o isplati mirovine sa mirovinskim osiguravajućim društvom previđa se jedna sitnica.

Naime, preka Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja dužno je usklađivatio mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. No za mirovine koje se isplaćuju u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja usklađivanja nema. Što to znači u praksi.

Pretpostavimo da smo sklopili mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u visini od 3000,00 mjesečno. Neka inflacija iznosi skromnih 0,5 % po svakom polugodištu. Tada bi u razdoblju od 5 godina na ime mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja primili 180.000,00 kn a na ime mirovine u obveznom mirovinskom osiguranju primili bi iznos od 183.278,00 kn. Dakle približno 3.300,00 kn više. Uz dva puta veću inflaciju to bi bio i znatno veći iznos.

A sada pitanje, kome treba ovakvo dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Cijela priča oko uvođenja 3 mirovinskog stupa zasnivala se na ideji da će privatni financijski sektor bolje služiti interese pojedinaca u društvu od državnog sektora. Kratka računica pokazuje da se državni sektor bolje potrudio da zaštiti interese svojih građana dok dobrovoljno mirovinsko osiguranje postupa po najslavnijoj rečenici iz Zlatnog teleta koja opisuje postupke snalažljivog Ostapa Bendera čiji je moto bio: Ideje naše benzin Vaš.

[cijeli tekst..]

29.10.2020.

Predviđaju nam demografski slom

Međunarodna aktuarska udruga (IAA) objavila je rad o aktuarskim perspektivama o izgledima za svjetsko stanovništvo 2019. Ovaj rad pruža cjelokupnu aktuarsku perspektivu svjetskih izgleda stanovništva Ujedinjenih naroda za 2019. Za našu zemlju najzanimljivija je Tablica koja prikazuje 10 zemalja za koje se predviđa najveći projecirani pad stanovništva u narednid 40 godina do 2060 i u narednih 80 godina do 2100. Prenosim Tablicu kojoj nije potreban nikakav komentar.

Smanjenje u razdoblju od 2020 do 2060

Smanjenje u razdoblju od 2020 do 2100

Zemlja

Pad u postocima

Zemlja

Pad u postocima

Bugarska

-29,1

Albanija

-62,2

Litva

-27,7

Djevičanski otoci

-61,2

Latvija

-26,6

Portoriko

-57,5

Djevičanski otoci

-25,1

Srbija

-51,7

Ukrajina

-25,9

Moldavija

-50,1

Srbija

-25,8

BiH

-50,0

BiH

-25,7

Bugarska

-48,4

Hrvatska

-24,6

Hrvatska

-46,8

Moldavija

-24,2

Ukrajina

-44,2

Portoriko

-23,9

Litva

-44,0

[cijeli tekst..]