Stručnjaci koji se bave mirovinskom problematikom u svijetu prepoznaju da je za dobro funkcioniranje kapitaliziranog mirovinskog sustava nužno potrebno dobro funkcioniranje tržišta životnih renti odnosno entiteta koji se bave isplatama mirovina. To je stoga što rente igraju bitnu ulogu u pretvaranju akumulirane mirovinske štednje koja se sprovodi putem fondova u redovita mirovinska primanja koja se jamče tokom cijeloga života umirovljenika. Pri tome je od najvećeg značaja procjena i utjecaj parametara na novčanu vrijednost rentnih proizvoda od kojih su dominante korištene tablice smrtnosti i kamatne stope s kojima se diskontiraju novčani tokovi.
Kod nas se mirovine isplaćuju putem mirovinskih osiguravajućih društava koja nude veliki broj vrsta i oblika mirovina. Pitanje je jesu li te mirovine preskupe? Za sada, isplatu mirovina nude Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo i visine ponuđenih mirovina su gotovo iste. Kao ilustrativni primjer uzet ću iznos pojedinačne doživotne starosne mirovine iz obveznog osiguranja čije je visina nepromjenjiva. Informativni iznos te mirovine dobio sam putem kalkulatora mirovine Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva( rmod.hr/kalkulatori-mirovine) uz slijedeće pretpostavke:
Iznos kapitaliziranih sredstava: 100.00 ,00 EUR
Dob korisnika na datum umirovljenja: 65 godina
Iznos jednokratne isplate: 0%
Pojedinačna doživotna mjesečna starosna mirovina: 530,24 EUR
Sada možemo izračunati, uz koje aktuarske pretpostavke bi cijena mirovine u visini od 530,24 EUR mjesečno iznosila 100.000,00 EUR. Rezultat izračuna pokazuje da bi se to moglo ostvariti uz sljedeće pretpostavke:
Osnovne tablice smrtnosti: Tablice mortaliteta RH 2010.-2012.
Godišnje poboljšanje smrtnosti: 1%
Kamatna stopa: 1,08% godišnje
U cilju uračunavanja povećanja dugovječnosti pretpostavio sam da se smrtnost poboljšava svake godine kako osoba stari za 1% (stopa smrtnosti se smanjuje). Ovo je konzervativna pretpostavka u izračunima koja uzima u obzir trend rasta dugovječnosti ukupne populacije stanovništva.
Ovdje upada u oči podatak o kamatnoj stopi koja je korištena u vrednovanju mirovine. Da sam pri vrednovanju ove mirovine koristio kamatnu stopu u visini od samo 2% godišnje, što je inače ciljana stopa inflacije u EU, tada bi cijena iste mirovine iznosila 92.000,00 EUR. Ostavljam svima da sami donesu sud o tome je li ova mirovina preskupa ili nije. Možete si, recimo, postaviti pitanje da li bi vlastita novčana sredstva uložili u kreditnu instituciju koja vam nudi kamatnu stopu od 1% godišnje. Ako bi odgovor bio potvrdan onda bi za vas mirovina bila fer i pošteno izračunata, a u suprotnom bi mogli zaključiti da je ova obvezna mirovina iz II stupa preskupa.
[cijeli tekst..]
