Posljednjih godina sve je izraženiji trend vraćanja umirovljenika na tržište rada, kako u svijetu tako i kod nas. U Europskoj uniji oko 13 posto umirovljenika nastavlja raditi ili se vraća na posao nakon primitka prve mirovine, u SAD-u taj broj je oko 4%, dok je kod nas taj udio oko 5%. Kod nas je glavni motiv vraćanja na posao financijska nužnost i siromaštvo, dok je, recimo, u Švedskoj osnovni motiv povezan s održavanjem održavanje društvenih aktivnosti, fleksibilnim uvjetima ili višim standardom.
Detaljniji odgovor na naše pitanje mogao bi se pronaći u rezultatima jednog američkog istraživanja iz 2024. Gotovo 4% starijih umirovljenika je odgovorilo da će se najvjerojatnije u 2025. vratiti na tržište rada, dok ih je 9% izjavilo da će se vjerojatno vratiti, što je gotovo identično europskom prosjeku. Suprotno tome, 87% ih ne razmišlja o povratku na posao. Od onih koji razmatraju povratak na posao 13% namjerava raditi puno radno vrijeme, dok ih 79% namjerava raditi skraćeno što je slično procjenama za Hrvatsku od gotovo 89 %.
Zanimljivi su odgovori na pitanje o načinu rada koji bi im odgovarao. Oko 30 % radije bi radili potpuno na daljinu, a 31 % bi radije bili na poslu prisutni osobno. Ovakav izbor rada je posljedica individualnih preferencija starijih osoba ovisno tome jesu li oni fizički mobilni ili su možda osobe sa invaliditetom odnosno da li osjećaju dosadu ili izoliranost pa traže društvenu interakciju i druženje koje im pruža rad u uredu.
No većina ispitanika koja se namjerava vratiti na posao je zabrinuta i ističe problem dobne diskriminacije. To je posljedica sve veće konkurencije na tržištu rada koja je neumoljiva i traži od starijih da sa prilagode novim tehnološkim trendovima.
Ova američka istraživanja su dala odgovore i na pitanja o razlozima zašto umirovljenici planiraju povratak na posao. Njih 69% navodi da je to vezano za porast troškova života, 42 % dosadu, 39 % porast stambenih troškova i 39 % plaćanje raznih nemedicinskih dugovanja. Zanimljiv je podatak da je 42 % ispitanika izjavilo da se namjeravaju vratiti na posao da bi izbjegli dosadu u kući što sugerira da zaposlenost oplemenjuje njihove živote kroz održavanje mentalne i socijalne angažiranosti. Naravno, nije radni angažman jedini put koji ih vodi aktivnom i ispunjenom životu. Mnoge starije osobe također volontiraju, pohađaju razne obrazovne nastave i sudjeluju u aktivnostima njihove zajednice sa namjerom da pronađu svrhu svoga života i odagnaju monotoniju koja se javlja nakon umirovljenja.
Odgovor na pitanje o tome zašto se umirovljenici vraćaju na posao je slojevit i mogao bi se sažeti na sljedeći način. Ovaj trend povratka današnjih umirovljenika na tržište rada signalizira i ističe jedan puno širi sociološki trend u kojem oni definiraju što znači starenje tako što ostaju angažirani, aktivni i usmjereni na svrhu u kasnijim godinama, bilo kroz rad, volontiranje ili cjeloživotno učenje.
[cijeli tekst..]
