Razvijene zemlje jako puno razmišljaju o eventualnom škodljivom utjecaju starenja njihove populacije na cijenu imovine, posebno u kontekstu pripreme za odlazak i samog odlaska poslijeratnih generacija („baby boomers“) u mirovinu. Pitanje koje se razmatra je slijedeće. Ako znatan dio stanovništva odlazi u mirovinu i u isto vrijeme podiže svoju imovinu hoće li to rezultirati tendencijom pada cijena obveznica i dionica? Odgovor u znatnoj mjeri ovisi o zainteresiranim stranama premda se svi slažu da postoji značajna korelacija između obrasca demografskih kretanja i cijena obveznica.
Demografija nema sumnje značajno utječe na dugoročno ponašanje cijena imovine, ali kada se pokušava procijeniti njen budući utjecaj nije baš jasna visina toga efekta. Jedni tvrde da će cijene oštro pasti kada generacija baby boomera uđe u mirovinu dok drugi tvrde da je to pogrešan zaključak. Kvantifikacija ovog učinka je krcata poteškoćama budući da je nekoliko država pod pritiskom da povisi dob za službeni odlazak u mirovinu i rastući je broj ljudi koji dobrovoljno produljuju svoj radni vijek ne bi li povećali mirovine koje su pretrpjele bolne udarce zbog razočaravajućih povrata na ulaganja u dionice u posljednjem desetljeću.
Čini se da glavni razlog razlike u procjeni visine efekta utjecaja starenja stanovništva na cijenu mirovine leži u izboru različitih starosnih grupa koje su korištene u istraživanjima i procjenama. Većina studija pretpostavlja da najštedljivija grupa stanovnika pripada dobnoj skupini u rasponu od 35 do 54 godine. Druge pak studije smatraju da su pojedinci u razvijenim zemljama poslije 1960 godine imali veće mogućnosti glede studiranja na sveučilištima, počeli zarađivati u dvadesetim godinama i imali djecu u dobrim tridesetim godinama. Ovi socioekonomski trendovi su uvjetovali da pojedinci postanu pravi štediše u kasnijoj etapi njihovog života. Drugim riječima dolazi do „razmazivanja“ efekta odlaska u mirovinu.
Projekcije utjecaja različitih dobnih skupina na investicijsko ponašanje mogle bi izgladiti najcrnje prognoze po kojima bi demografski trendovi mogli dovesti do „taljenja imovine“.
