|
|
21.10.2017. Proteklo je deset godina od zadnje financijske krize. Razvijene zemlje su u međuvremenu uspješno odgovorile na pošast koja se zvala “oni su preveliki da bi propali” na taj natako da su banke jače kapitalizirane i podvrgnute strožoj regulatornoj kontroli. I dok su te reforme uspjele smanjiti rizik koji je uzrokovao posljednju krizu one su ignorirale možebitne nove rizike koji mogu prouzrokovati sljedeću financijsku krizu.
Zanimljivo je razmišljanje Williama Magnusona, objavljeno u Bloomberg Viewu, prema kojem je fintech revolucija stvorila okruženje kao stvoreno za nestabilnost i lom.
On tvrdi da su fintech društva ranjivija na brze i nepovoljne šokove od tipičnih Wall Street banaka budući da su ona mala i nediverzificirana te lako mogu potonuti pri iznenadnom tržišnom udaru.
Pored toga, fintech društva je puno teže kontrolirati od tradicionalnih financijskih društava. Budući su mnoge od njihovih tehnologija tako nove i inovativne, one mogu biti izvan vidokruga i domašaja starih i zastarjelih regulatornih struktura.
Na koncu, fintech društva još uvijek nisu uspostavila neka nepisana pravila i očekivanja kojima se vode u poslovanju kao što je to slučaj kod tradicionalnih financijskih institucija.
Svi trebaju biti svjesni da Wall Street više nije budućnost financija ali fintech jeste.
[cijeli tekst..]
28.09.2017. Što se to dešava sa nama? Onda kada im je najpotrebnije i kada su najranjiviji, sve veći broj djece i unuka navaljuju na svoje ostarjele roditelje otimajući im njihovu ušteđevinu spremljenu za starost. I ne samo to, otimaju im njihovu samostalnost.
Tipično, kći ili sin zabrinuti za mentalno zdravlje svoje majke odlučili su konačno nešto poduzeti. Pomogli su spremiti svoju 88 godišnju majku u dom za starije i nemoćne osobe, preuzeli su plaćanje troškova smještaja i života u domu. Ali, isto tako, preuzeli su i njene financijske poslove, tekuće račune i štedne knjižice. I dok djeca tvrde da sve rade u najboljem interesu svoje majke ona se osjeća izdanom i bespomoćnom. Ne znam kako je to kod nas, ali mnogi u Kanadi tvrde da je financijsko iskorištavanje starijih osoba poprimilo endemijske razmjere. To može imati razmjere od uzimanja nekoliko dolara iz bakinog novčanika do otimanja cjelokupne imovine. Ima situacija kada su stariji prodali svoje kuće i stanove i koji su doslovno ostali na cesti jer su im djeca uzela svu imovinu.
I u svijetu i kod nas ovakve situacije postaju sve češće i čini se idu prije na gore negoli na bolje. Populacija osoba starijih od 65 godina postaje najbrže rastući segment društva, ali to ne prati socijalna politika zbrinjavanja starijih osoba u javnim institucijama. To pak posljedično pojačava pritisak na članove obitelji i može voditi rastu zloupotrebe starijih osoba. Mreža za financijsku zaštitu starijih osoba u SAD-u predviđa da će uzimanje novaca od mame i tate prerasti u “zločin stoljeća”. Da ne bi bilo zabune, ne postoji niti jedna kultura u svijetu u kojoj se ne događa zloupotreba starijih. To je financijska i psihološka zloupotreba, a kada ona nije djelotvorna pretvara se u fizičku.
Naravno, hvatanje u koštac sa takvim iskorištavanje je sve samo ne jednostavan zadatak. Kako stručnjaci poput pravnika ili zdravstvenog osoblja mogu utvrditi kada i u kojim slučajevima odrasla djeca iskorištavaju ostarjele roditelje, a kada ona uvode nužna ograničenja prema onima koji nisu više sposobni skrbiti sami o sebi. Kako se društvo ponaša i što poduzima u cilju zaustavljanja zlostavljanja ili pomaganja starijim roditeljima da iziđu na kraj sa svojom novom situacijom i ulogom kada su stariji uhvaćeni u mrežu bolne borbe za prevlast sa svojom djecom?
Nažalost, naše društvo uglavnom reagira samo na grubu silu, a rješavanje problema nježnih i nemoćnih stariji osoba prepušta se majci prirodi.
[cijeli tekst..]
26.09.2017. Prema podacima koji su iznijeti u Bloomberg News-u, par 65 godišnjih umirovljenika koji su otišli u mirovinu ove godine trebat će 275.000 američkih dolara da pokrije troškove svoje zdravstvene zaštite tokom svoga umirovljeničkog života! Ova zadivljujuća cifra je oko 6 posto veća od one prošlogodišnje. Pojedinačna troškovi će iznositi polovicu ovog iznosa, premda će trošak za žene biti nešto veći od onoga za muškarce budući da one žive dulje. Moglo bi vam se učiniti da su novčani iznosi visoki no ove projekcije ne uključuju troškove boravka u domu za starije i nemoćne i troškove dugoročne njege!
Pa kakve to veze ima sa nama u Hrvatskoj. U današnjem svijetu koji teži globalizaciji i harmonizaciji ono što najrazvijeniji rade danas to ćemo mi raditi za tridesetak godina. Očigledno, troškovi zdravstvene zaštite će najvjerojatnije rasti i ubuduće.
No, bez obzira jeste li vrlo mladi ili u najboljim godinama vaša umirovljenička očekivanja trebaju biti usmjerena na putovanja i posjet gradovima koje želite upoznati, na učenje stranih jezika ili čitanje ili pisanje knjiga a ne na tjeskobno razmišljanje kakvog ćete zdravlja biti za 10, 20 ili 30 godina. Poklanjanje pažnje svome tijelu i duši danas znači više novaca za lijepe stvari sutra. Stoga, najbolje ulaganje koje netko može učiniti danas je ulaganje u vlastito zdravlje, ako je moguće.
[cijeli tekst..]
18.10.2016. Religija i znanost
Bilo je vremena u prošlosti kada su znanstvenici bili kažnjavani samo zato što su se usudili donositi vlastite zaključke o onome što su vidjeli. Galileo, prvi moderni znanstvenik, bio je prisiljen od strane rimske katoličke crkve godine 1633 pod prijetnjom fizičke prisile odbaciti svoj nauk o tome da se zemlja okreće oko sunca.
Čak i danas, pokušava se nametati učenje religijskih vjerovanja, poput kreacionizma, pod znanstvenim imenom. No on je kontradikcija po sebi, Naime bit znanosti je u tome što su njeni rezultati otvoreni za promjene u svjetlu novih činjenica, dok bit kraecionizma leži u nepromjenjivoj doktrini koja nije utemeljena na opažanjima. Pomoću znanstvene metode svijet se oslobodio neznanja i praznovjerja. Odbaciti ovu metodu u korist uzimanja zdravo za gotovo svaku riječ iz Biblije značilo bi zamijeniti otvoreni istraživački um sa ograničenim i zatvorenim umom.
Nitko ne brani nikome da vjeruje da je cijeli svemir nastao u 6 dana prije nekoliko tisuća godina. No za svakoga sa otvorenim umom postoje nebrojene činjenice da se svemir i njegovi stanovnici izgradio tokom vremena i da se nastavlja i dalje razvijati. Nema okamenjenog stanja. Neprekidna evolucija živih bića je u žiži biologije, kao što je i neprekidna evolucija svemira u žiži astronomije ili što je neprekidna evolucija naše zemlje u žiži geologije.
Veliki broj ljudi nalazi da religijska vjerovanja zauzimaju značajno mjesto u njihovim životima, no takva vjerovanja ne pripadaju znanosti budući da su ona predmet vjere za koje se podrazumijeva njihovo neupitno prihvaćanje. Nasuprot tome, u biti znanosti je skepticizam. Znanost slijedi samo dokaze i ide onamo gdje kamo je vode činjenice dok religija ima nepromjenjive principe.
U praksi se često događa da religiozni ljudi koriste svete tekstove kao inspiraciju ili zvijezdu vodilju ali prihvaćaju da opažaji i razum vode ka drugačijoj vrsti saznavanja.
Ipak znanost i religija nisu zamjenjive budući da su njihova izvorišta i opredjeljenja različita pa znanstvene učionice nisu mjesto u kojima se treba poučavati religija.
[cijeli tekst..]
18.08.2015.
Malo je stvari u današnjem svijetu koje uistinu toliko testiraju naš razum kao što to radi marketinško oglašavanje. Naš najbolji odgovor u situacijama kada razmatramo bilo koju vrstu oglasa ili promotivnih poruka jeste podozrivost.
Oglašava se zbilja sve i svašta od šampona za kosu i keksa do prijedloga da glasamo za ovu ili onu stranku, da krenemo na nezaboravno krstarenje Mediteranom ili da kupimo životno osiguranje. Oglasi se također mogu koristiti u svrhu objave nekog koncerta, predavanja, slobodnog radnog mjesta ili pak mogu služiti kao sredstvo za stvaranje povoljnog ozračja za kritiziranje odluka vlade o prodaji autocesta ili postavljanju naftnih platformi duž obalnog pojasa.
Na sve strane niču firme koje nude svoje usluge u marketingu i oglašavanju. One razumiju naše želje i naše strahove barem u onoj mjeri u kojoj ih razumijemo i mi sami ali one raspolažu i sa znanjem kako ih iskoristiti. Najbolje od takvih firmi zapošljavaju timove psihologa i kreativnih umjetnika i koriste najmodernije teorije o razlozima na kojima se zasniva ljudsko djelovanje i ponašanja. No ni to ne bi bilo dovoljno da one nemaju dovoljno novaca da osiguraju glancanje svakog detalja oglasa do perfekcije. Dobar oglas je rezultat rada vrhunskih umjetnika i strukovnih profesionalaca. Pa kakve su onda šanse prosječnog potrošača u odmjeravanju snaga sa takvim protivnikom? Ima li potrošač uopće šansu da razumno i pametno procijeni dobar oglas?
Srećom, nije potrebno razumjeti dubokoumnu psihologiju oglasa da bi mogli procijeniti što je to u njemu za nas najbitnije. Dovoljno se upitati da li nam on pruža dobar ralog za kupovinu toga predmeta ili usluge. Pretpostavimo li da je osnovni razlog kupovine bilo čega unapređenje našeg života, tada oglas opravdano potiče našu kupovinu samo onda ako nas uvjeri da će nam život biti bolji s proizvodom koji se oglašava nego li bez njega.
Međutim, problem je u tome što mi nismo uvijek najsigurniji u to da li bi nam bili bolje sa reklamiranim proizvodom ili bez njega. Naravo da oglašivači troše ogromne iznose novaca kojima je cilj da u nama pobude nove želje i strahove pa onda i potrebu za poboljšavanjem našeg života kroz zadovoljenje tih želja ili otklanjanje tih strahova kupovinom reklamiranog proizvoda. To je njihov posao, a naš je da mi sami odlučimo što ćemo učiniti sa vlastitim novcem. Ovdje je važno naglasiti da mi trebamo prikladno procijeniti oglas jedino u odnosu na vlastito mišljenje o tome što je to bolje za nas.
U osnovi postoje dvije vrste oglasa. Oni koji nude neke razloge i oni koji ne nude razloge. Oglasi koji nude razloge za kupovinu uvijek obećavaju neku vrstu zadovoljenje određene potrebe ili otklanjanje određenih strahova.
Oglasi koji se ne oslanjaju na naš razum spadaju uglavnom u jednu od sljedeće tri skupine:
Oni koji kod nas pobuđuju razne osjećaje Oni koji pokazuju naše idole kako koriste određeni proizvod Oni koji opisuju korištenje proizvoda u situacijama u kojima bi se i mi željeli nalaziti.
Kupovina proizvoda ili usluge na osnovu oglasa koji nije razložan, gotovo uvijek je neopravdana. Hoćete li na izborima glasati za nekoga samo zato što vas taj poziva da glasate za njega? Hoćete li kupiti osigurateljno pokriće kod osiguravajućeg društva koje tvrdi da je kod njega osigurana naša najpopularnija pjevačica? Većina ovakvih oglasa uglavnom nas podsjeća da proizvod postoji, kako izgleda, gdje ga se može nabaviti i po kojoj cijeni. Oglasi koji nam ne daju razlog za kupovinu zapravo nam pokazuju samo ono što onaj koji plasira oglas misli o našim vrijednostima ali je ta informacija potpuno nevažna u kontekstu naše odluke o kupovini.
Drugačija je situacija sa oglasima koji nam izlažu razloge zašto bismo trebali kupiti neki proizvod. No obećanja koja se pri tome nude nemaju čvrstu garanciju i uglavnom su nejasna. U većini slučajeva takvi oglasi su izvor podataka o tome što prodavači proizvoda žele tvrditi o tome kako će se proizvod ponašati, kako radi, koliko je dobar u odnosu na slične proizvode i kako će vam život biti bolji budete li ga nabavili. Međutim, za donošenje informirane odluke o kupnji potrebno je znati puno više od onoga što prodavač želi pokazati. Gotovo nikada nećete čuti u oglasu ni riječi o mogućim negativnim posljedicam kupovine njihovih proizvoda. Dovoljno je pogledati cijeli cirkus koji se danas stvara oko bankovnih zajmova u „švicarcima“. Ovo je tipičan primjer ponašanja „zainteresiranih stranaka“.
Pored toga, poznato je da je sadržaj oglasa u većini nejasan, pretjeran, dvosmislen a katkada i jednostavno lažan. Pa čak kada bi i postojao proizvod koji bi bio tako dobar da bi pošteni oglas opravdao njegovu kupovinu još uvijek ga ne bi bilo opravdano kupiti samo na osnovu toga oglasa. Naše nepovjerenje u oglase općenito trebalo bi podriti našu spremnost da povjerujemo u poštene namjere bilo kojeg posebnog oglasa.
Oglas sam po sebi, kako god bio dobar, nikada ne opravdava kupovinu. Oglasi su napravljeni s namjerom da nešto prodaju a ne da nam pruže svaki potreban podatak osim onoga koji je u funkciji prodaje. Naravno, događa se da oglas pruža dovoljno podataka koji vas učvršćuju u namjeri da obavite kupovinu. No ipak, da bi kupovina bila opravdana potrebno je imati dodatne razloge osim onih koji se nude u oglasu. Primjerice, ako ste zaključili da vam je potrebno osiguranje protiv krađe bicikla a ne znate koje osiguravajuće društvo nudi takvu vrstu pokrića, tada će vam oglas koji ste upravo vidjeli na tu temu, pomoći u odlučivanju o kupovini takve police.
Naravno ima bogatih ljudi kojima je svejedno koju stvar kupuju i za koje je jedino važno da tih stvari ima na tržištu za kupiti. Za većinu drugih, dakako, potreban je puno veći broj podatak na osnovu kojih bi mogli donijeti informiranu odluku o kupnji. Istina, potrošači povremeno kupuju proizvode ili usluge koje se oglašavaju i sasvim su sa njima zadovoljni, ali u takvim situacijama teško je razlučiti koliko je za to zaslužan dobar oglas a koliki je tu utjecaj čistog slučaja.
Ovaj tekst je izvadak iz moje buduće knjige pod naslovom Marketing u osiguranju. Zainteresirani za kupovinu knjige mogu me kontaktirati i osigurati popust od 20 posto na cijenu knjige.
[cijeli tekst..]
24.07.2015.
Osigurateljna industrija u Hrvatskoj shvaća važnost tržišnog ponašanja i sama radi na tome da unaprijedi svoje ponašanje kroz razne samoregulirajuće aktivnosti. Mnoga osiguravajuća društva imaju posebne odjele za sukladnost i posvećuju znatnu pažnju etičkoj obuci svojih zaposlenika i suradničke zastupničke mreže. K tome, članice Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore (HGK) donijele su Kodeks poslovne osigurateljne i reosigurateljne etike u cilju unapređenja etičkog postupanja, u skladu s dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom, jačanja profesionalnog odnosa prema strankama te uzajamnog povjerenja i podizanja opće razine poslovanja i kolegijalne suradnje, obvezatno poštujući ekonomska načela i strukovna osiguravateljno-reosiguravateljna i aktuarska pravila.
Osnovna načela Kodeksa
Osiguravajeće društvo dužno je stalno pratiti i nadzirati osobe koje u ime i za račun društva obavljaju poslove osiguranja. Ako ta osoba pri obavljanju poslova osiguranja prekrši odredbe Kodeksa, smatrat će se da je Kodeks povrijedilo društvo u čije ime i za čiji je račun osoba djelovala odnosno društvo koje je dopustilo takvo ponašanje. Društvo mora zahtijevati od svih svojih redovito zaposlenih djelatnika i drugih za društvo ugovorom vezanih osoba profesionalan odnos prema radu i osigurati primjerenu razinu stručnog znanja pri preuzimanju rizika, procjeni šteta i njihovoj obradi te pri izvršavanju ostalih obveza koje proizlaze iz poslova osiguranja. Pri izvršavanju svojih zadaća oni se moraju rukovoditi načelom savjesnosti i poštenja. U postupku obrade i naknade štete te isplate osigurane svote društva su dužna postupati stručno, učinkovito i pravično, izbjegavajući poglavito svako odugovlačenje i/ili neisplatu neprijepornog dijela štete. Društva će trajno poduzimati mjere kako bi stranke sto jednostavnije i sto žurnije ostvarile svoja prava i rješavala moguće nesporazume i prijepore. Po pritužbama stranaka društva su dužna postupati pošteno, pozorno i žurno te pritom poštovati prava i probitke stranke. Društva se obvezuju na poštivanje slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja. Društva moraju osigurati promotivne i prodajne materijale koji su jasni po svojoj namjeni i fer i pošteni po svome sadržaju. U postupku utvrđivanja povreda pravila Kodeksa ili drugih pozitivnih zakonskih propisa RH u radu i poslovanju članica Hrvatske gospodarske komore na koje se ovaj Kodeks odnosi, mjerodavan je Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Kodeks je objavljen na web portalu HGK www.hgk.hr.
[cijeli tekst..]
08.07.2015. Slika: Serge Bertasius, FreeDigitalPhotos.net
Danas živimo u svijetu koji je složen i čije je buduće ponašanje neizvjesno. Pod stalnim smo pritiskom želje, ili bolje rečeno čežnje, za sigurnim svijetom u kojem će se razna jamstva nastaviti ispunjavati, kako je već obećano. No, što će se desiti kada se obećanja više neće ispunjavati? Taj rizik je nemoguće kvantificirati budući da do sada nije bilo takvih slučajeva na velikoj skali. Možda će prve naznake odgovora doći sa rješavanjem grčke krize.
Na našoj lokalnoj razini imamo primjer nezadovoljstva boraca iz nedavne povijesti koje traje već neko vrijeme i koji žele ispunjavanje obećanja koja su im dana, ponajprije u mirovinskoj domeni. Ovdje je pitanje, ne hoće li, već može li država ispuniti svoja obećanja. Kratkoročno, ona to može ali je pitanje da li će to ona moći i u budućnosti. Za sada je situacija neriješena ali rizik nekontroliranog razvoja situacije raste. Možda ne bi bilo na odmet da naša vlada ima u vidu sa kakvim se teškim financijskim i političkim situacijama nose druge vlade u ispunjavanju naslijeđenih obećanja.
Najbolji primjer je onaj iz Sjedinjenih Američkih Država i mirovina koje su obećane preživjelim sudionicima američkog građanskog rata. Pazite sad! Američka vlada još nije u potpunosti izvršila svoje obaveze prema njima iako je prošlo već 150 godina! Naime, danas se još uvijek isplaćuje mirovina dvojici korisnika. Da je američka vlada tada razumjela ono što mi znamo danas, bila bi shvatila da su obećane mirovinske naknade vrijedne cijelih 40% državnog proračuna u to doba. Sapienti sat- pametnome dosta.
[cijeli tekst..]
21.09.2013.
Nolens volens, ulaskom naše zemlje u Europsku uniju doći će do harmonizacije sudske prakse u pitanju određivanja visine naknade šteta u obliku novčane rente. Za očekivati je da će ubuduće dosuđene novčane rente biti više i oštećeniku doista osigurati pravičnu naknadu štete. To se pogotovo odnosi na štete vezane za automobilske nesreće gdje naknade štete u slučaju tjelesne ozljede ili narušenja zdravljaiti trebaju biti takve da osiguraju oštećeniku život dostojan čovjeka a ne životarenje.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obveznom osiguranju u prometu koji je stupio na snagu ulaskom naše zemlje u Europsku uniju značajno je promijenio dosadašnji položaj osiguratelja i osiguranika. Zakon utvrđuje da najniža osigurana svota temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti u slučaju štete zbog smrti, tjelesne ozljede i oštećenja zdravlja može iznositi do 42,750.000,00 kuna po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika, a u slučaju uništenja ili oštećenja stvari do 8,550.000,00 kuna po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika.
Druga značajna novina je da su sredstva koja se isplaćuju iz Garancijskog fonda po osnovi šteta koje oštećene osobe nisu mogle naplatiti zbog nastanka razlog za prestanak društva za osiguranje, odnosno stečaja, ograničena u jednoj kalendarskoj godini na 0,5% od ukupno zaračunate bruto premije obveznih osiguranja u prometu u prethodnoj kalendarskoj godini.
Ova druga novina može u velikoj mjeri predstavljati problem za osiguranike, odnosno oštećenike. Njome su sada osiguranici stavljeni, bolje rečeno gurnut, u poziciju da sami moraju voditi računa o tome s kojim osigurateljem sklapaju ugovor o osiguranju s obzirom da u slučaju stečaja osiguravajućeg društva svoju tražbinu možda neće moći u potpunosti naplatiti od garancijskog fonda.
Nove zakonske promjene imat će sasvim sigurno za posljedicu drugačiji pristup u parničnim postupcima za naknadu štete u obliku novčane rente. U slučaju smrti osiguranika, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada se određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. Prema Zakonu o obveznim odnosima, vjerovnik ima pravo zahtijevati potrebno osiguranje za isplatu rente, a ako dužnik ne dade osiguranje koje sud odredi, vjerovnik ima pravo zahtijevati da mu se umjesto rente isplati jedan ukupan iznos čija se visina određuje prema iznosu rente i vjerojatnom trajanju vjerovnikova života, uz odbitak odgovarajućih kamata.
S obzirom da novi Zakon više nikome ne jamči sigurnu isplatu novčane rente postavlja se pitanje kako maksimalno zaštiti interes oštićenika. Na odvjetnicima je sada velika odgovornost da ispravno savjetuju oštećenika glede ne samo visine novčane rente veći i o njenom obliku. Naime, jedna od realnih opcija zaštite oštećenikla u ovom slučaju sastojala bi se u tome da se zahtjeva isplata kapitaliziranog iznosa rente odmah.
No, za poslove izračuna kapitaliziranog iznosa rente kompetentni su samo ovlašteni aktuari. Stoga je za očekivati da će u budućim parnicama vezanim za naknadu štete u obliku novčane rente aktuari igrati vrlo važnu ulogu na strani oštećenika. U praksi to će rezultirati većim angažmanom aktuara od strane odvjetnika u parničnim procesima budući da jedino oni mogu utvrditi pravičnu visinu kapitaliziranog iznosa rente za njihovog klijenta.
[cijeli tekst..]
06.06.2013.
Postoje bezbrojne studije koje dobro dokumentiraju odnos između smrtnosti i društveno-ekonomskih varijabli kao što su:
-obrazovanje
-dohodak
-zanimanje
Na slijedećem grafikonu je prikazano buduće očekivano trajanje života 65. godišnjeg Engleza ovisno o socijalnom statusu.
Kao što se iz grafikona vidi, visoko obrazovani profesionalci imaju šansu da žive četiri godine dulje od nekvalificiranih manualnih radnika.
Stoga nije na odmet mladima ponoviti stihove Čika Jove:
„Znanje je snaga, znanje je moć,
učite deco dan i noć.“
[cijeli tekst..]
28.03.2013.
Od davnina pa do današnjih dana provijava misao da se misteriozna energija za nadahnuća, otkrića i djela koja se nalazi u mitovima svih naroda nalazi također univerzalno u svim ljudskim bićima. Ljudi u čijim se vlastitim životima događaju iste teme poput onih mitoloških pomišljaju da kreativni i duhovni život pojedinca utječe na izvanjski svijet isto toliko koliko i svijet mitova utječe na pojedinca. Pogotovo su stari Grci bili majstori u tome da istine umataju u mitove u cilju lakšeg promicanja svakodnevnih istina.
Danas postoji mišljenje da su svi ti mitovi zapravo velike laži. Nietzscheov Zaratustra bi rekao „Bogovi su mrtvi“! Isto bi se moglo kazati i za mitove vezane za mirovine.
Mit #1. Milionček će mi garantirati mirnu starost
Nažalost, to ne mora biti tako sigurno. Pogledajmo što ste mogli kupiti s 1 milionom prije dvadesetak godina a što danas, inflacija čini svoje. To znači, isto tako, da današnji milion neće vrijediti isto nakon slijedećih dvadeset godina.
Osim toga vrijednost jednog miliona ovisit će o mnogim faktorima kao što je brzina njegovog trošenja i iznos povrata na ulaganja milionskog portfelja, da spomenemo samo one najvažnije.
Netko tko može postići kamatu od 6% godišnje i tokom 20 godina troši 100.000 kuna godišnje mora u banci imati položen 1,1 milion kuna. Može li netko živjeti štedljivije i trošiti pod istim uvjetima 50.000 kuna mora u banci imati položeno samo polovinu prethodnog iznosa.
Ali što ako se na tržištu ne može postići ciljana kamatna stopa? Nije nemoguće da kada se priključimo Evropi kamatna stopa bude oko 2%. Tada bi u prethodnoj štedljivoj varijanti trebali imati u banci polog od nešto više od 800.000 kuna.
Mit#2. Zaštedjet ću novce preseljenjem u manju nekretninu
Ovo je česti način razmišljanja osoba koja se spremaju u mirovinu ili su već umirovljene. One misle da će preseljenjem u manji stan ili neku drugu nekretninu smanjiti svoje mjesečne izdatke, no to ne mora biti tako. Naime, preseljenje zahtijeva neke izdatke vezane za preinake ili uređenja novog doma a nije česti slučaj da se sa ostatkom gotovine kupuje novi auto, na primjer. Oni okretniji mogu razmišljati o kupovini manje nekretnine koju bi iznajmljivali i na taj način povećavali svoj mjesečni dohodak. No pri tome im se može dogoditi da se nađu u poreznim škarama s novom nekretninom. Ako nas ne zakači Linić danas može nas zakačiti buduća evropska harmonizacija poreza na nekretnine sutra!
„Bogovi su mrtvi“!
[cijeli tekst..]
|
As Croatian Insurance Expert Witness and Certified Actuary I provide services in all disputable issues related to the actuarial and insurance matters.
Particularly, I can assist plaintiff in court cases settlement such as claims for the loss of future income or lump sum calculation.
CONTACT
Očekivano trajanje života |
